On za sve krivi vladajuće politike koje nisu iznašle adekvatno rješenje.
Vrtoglavih, gotovo tri hiljade maraka, iznos je potrošačke korpe za mjesec april, dok penzije iako posljednjih mjeseci liježu povećane, ne mogu da uhvate ekstremno brzi voz poskupljenja.
Povećanja penzija, kakva su se dešavala u proteklom periodu od 10 do 50 maraka, matematički teško da će nadomiriti ionako skromne potrebe penzionera. Iako udruženja koja ih zastupaju ne odustaju od metoda adekvatne pomoći, očito u entitetskim budžetima za takve potrebe, barem za sada, nema novca.
Iako o poskupljenjima govorimo gotovo svakodnevno, nemoguće ih je stići. Prema posljednjim raspoloživim podacima, a odnose se na mjesec april 2024. godine, potrošačka korpa iznosila je, vrtoglavih 2950,10 maraka. Nedostižna čak i za one koji prema bh. standardima uživaju u luksuznoj plati. A sada zamislite da sa 573,53 marke koliko iznosi minimalna penzija u Federaciji morate preživjeti mjesec. Kupiti lijekove, platiti dažbine, a za hranu očito šta ostane. Ništa bolji položaj ne uživaju ni penzioneri u Republici Srpskoj sa minimalnom penzijom od 601,35 maraka.
Dva saveza udruženja penzionera u Federaciji BiH proteklih dana održali su sastanak sa premijerom Nerminom Nikšićem. Kažu da su izašli sa zahtjevima za bolji materijalni položaj penzionera, ali da za sada nisu usvojeni. I penzioneri u Republici Srpskoj do kraja godine se nadaju vanrednom povećanju penzija. Iz obje entitetske Vlade izrazili su spremnost za iznalaženje najboljih mogućih rješenja.
“Prvi zaključak jeste da će se obezbijediti isplata jednokratne novčane pomoći rebalansom budžeta, da ćemo se dogovoriti koliki će to iznos biti u narednim razgovorima. Drugi zaključak je da će se rebalansom budžeta obezbijediti uvećana sredstva u iznosu od milion maraka za rehabilizaciju penzionera”, kaže Haso Halilović iz Udruženja penzionera FBiH.
Ekonomisti već odavno ukazuju na nelogičnost poskupljenja koja su zadesila bh. građane, a koja najviše osjete upravo penzioneri.
“Težinu ekonomske situacije, da kažem menadžment i kompanije i vlasti moraju da podijele sa građanima, jer nije u redu da građani moraju sve da plate, a da oni koji su na visokim pozicijama u menadžmentu imaju jako visoke plate i beneficije”, kaže ekonomist Zoran Pavlović.
Prema riječima Zorana Pavlovića, ne mogu građani biti ti koji će jedini na svojim leđima podnijeti teret poskupljenja. On za sve krivi vladajuće politike koje nisu iznašle adekvatno rješenje.
