Nakon 32 godine od njenog rušenja u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, džamija Ahmed-bega Salihbegovića u Bijeljini ponovo je otvorila svoja vrata vjernicima. Ovaj historijski i duhovni biser, podignut još 1875./1876. godine, danas je svečano otvoren u prisustvu velikog broja vjernika, gostiju i zvaničnika.
Izaslanik reisul-uleme, muftija sarajevski prof. dr. Nedžad-ef. Grabus, u svom obraćanju naglasio je važnost jedinstva, zahvalnosti i obnove zajedničkog života oko džamije Ahmed-bega Salihbegovića.
Istakao je da ovaj prostor treba ponovo postati mjesto okupljanja, duhovnosti i činjenja dobrih djela, podsjećajući da džamije imaju posebnu ulogu u oblikovanju zajednice.
Muftija Grabus je kazao da je obnova ovog objekta značajan trenutak za Islamsku zajednicu i sve vjernike, jer vraća kontinuitet tradicije koja je bila prekinuta.
– Svi smo u Islamskoj zajednici sretni i zadovoljni da je obnovljena džamija Ahmed-bega Salihbegovića, i da će ona vratiti onu funkciju koju je imala i koja joj je otrgnuta jedan period. Džamije su sveti prostori, kao što su to i crkve i sinagoge, i u Bosni i Hercegovini se rađa jedna svijest da se sakralni objetki moraju čuvati za dobro svih ljudi u našoj zemlji. Svi ovi vjerski objetki su pored vjerskog i kulturno dobro svih ljudi u Bosni i Hercegovini, i mislim da tu poruku trebamo ponijeti iz ovog bosanskohercegovačkog grada – poručio je muftija Grabus.
Muftija tuzlanski, dr. Vahid-ef. Fazlović, posebno je naglasio duhovni značaj ove džamije i njen povratak na mjesto koje je stoljećima pripadalo muslimanima Bijeljine.
– Nemjerljivo nam puno znači što smo se okupili u bijeljinskoj čaršiji ovim povodom. Povod je višestruko vrijedan, jer je ovo jedna od naših najznačajnijih vrijednosti, a pored duhovnog, veliki je simbolički značaj. Uspjeli smo da obnovimo još jednu džamiju u Bijeljini što svjedočimo novom vremenu i novim odnosima među ljudima i novim vrijednostima, i to nam je sve itekako važno. Ne možemo zaboraviti vakifa Ahmed-bega koji je prije 150 godina utemeljio ovu džamiju, ali i vakife ovog vremena koji su pomogli da se ova džamija sagradi. Moramo ukazivati i na teško vrijeme i na kušnje koje smo prolazili. Naravno, ne možemo zaboraviti vrijeme u kojem su činjeni zločini i porušene sve džamije, ali danas želimo da gledamo u budućnost, jer je ova džamija potrebna vjernicima u Bijeljini – kazao je muftija Fazlović.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina Samir-ef. Camić istakao je značaj ovog trenutka za džematlije i cijelu zajednicu, naglasivši da je obnova džamije Ahmed-bega Salihbegovića povratak identiteta i snage vjere u ovom kraju.
– Sretni smo da otvaramo treću po redu obnovljenu džamiju u Bijeljini, a sedmu na području Medžlisa. Ovo je medžlis u kojem je sva infrastuktura nažalost porušena, a mi obnavljamo naš život, naš identitet, jer su džamije zapravo naš identitet. Munare su naši svjetionici i mjesta okupljanja svih ljudi koji žive i dolaze ovdje – rekao je efendija Camić.
Uz Atik džamiju i Ahmed-age Krpića džamiju, ovo je treći obnovljeni objekat koji svjedoči o stoljetnom prisustvu islama u ovom semberskom gradu. Pored vjerskih, svečanom otvorenju prisustvovali su brojni državni zvaničnici.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić, pojasnio je da ovakvi događaji treba da okupljaju i vežu ljude.
– Ovo nije samo otvorenje džamije, nego čin koji potvrđuje našu vezu s tradicijom, vjerom i identitetom. Džamija je mjesto molitve, okupljanja zajednice, i mjesto gdje se uči dobro. Neka ova džamija bude takva. Džamija koja će povezati ljude i generacije. Šaljemo i poruku da uprkos svemu, svim preprekama i problemima, naša zajednica je snažna, i vjerujem da će takva i ostati – istakao je Hurtić.
Zastupnik u Narodnoj skupštini Rs Ramiz Salkić podsjetio je da obnova porušenih džamija znači obnovu dostojanstva i opstojnosti Bošnjaka na ovim prostorima te je uputio čestitke Medžlisu u Bijeljini i Muftijstvu tuzlanskom na predanom radu, strpljenju, otpornosti i disciplini da se dođe do ovih rezultata.
– Mi smo danas ovdje da posvjedočimo ovom velikom cilju, i želimo da ova džamija ostane uspravna i da se nikad ne desi da neko pomisli da je hoće srušiti. Budimo ustrajni u traženju naših prava i ovdje i na svakom drugom mjestu u Bosni i Hercegovini. Mi nismo ovdje došli da bismo otišli. Nama niko ništa ne poklanja, i za to ćemo se boriti – podsjetio je Salkić.
Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Nerin Dizdar ukazao je kako obnova ove džamije nije samo graditeljski poduhvat, već i poruka nade, mira i trajnog opstanka naroda u Bijeljini.
– Bijeljina je veliko povratničko mjesto i ovo je veliki događaj za sve dobronamjerne ljude u Bosni i Hercegovini. Obnovom ove džamije se upotpunjuje duša ovog mjesta, i to su ti važni koraci ka zacjeljenju. Ovaj događaj će dati novi impuls ljudima koji žive ovdje, i zaista bih čestitao svim ljudima koji su uradili sve da smo danas ovdje – kazao je Dizdar.
Na važnost zajedničkog života, međusobnog poštovanja i uvažavanja u ovom gradu, ukazao je i gradonačelnik Bijeljine, Ljubiša Petrović.
– Uvijek će stići kazna Božija onima koji su digli ruke na svaku Božiju kuću. Božije kuće, crkve, džamije, sinagoge, ne treba nikad prstom taknuti, treba im se diviti, zato što su one izraz Boga i naroda – kazao je Petrović, dodajući da sve svete knjige uče molitvi, poštenju i dobrosusjedskim odnosima.
Poručio je da je napredak moguć samo kroz razumijevanje, mir i ljubav, te je zahvalio svima koji su doprinijeli ovom historijskom projektu.
Obnova džamije Ahmed-bega Salihbegovića potvrdila je da uprkos teškim stradanjima i pokušajima brisanja tragova postojanja, vjera, tradicija i identitet Bošnjaka u Semberiji i dalje žive i traju.
Valifima su ovom priliikom uručene vakufname, a vrata novootvorene džamije Ahmed-bega Salihbegovića, otključao je najveći vakif Suljo Dragić. Obnova džamije Ahmed-bega Salihbegovića predstavlja povratak jednog važnog vjerskog objekta, simbola opstanka i kontinuiteta bošnjačkog naroda u Bijeljini.
