Da li se u BiH isplati sukob interesa?
Kazne manje od moguće zarade: Da li se u BiH isplati sukob interesa?
Da li se u Bosni i Hercegovini isplati biti u sukobu interesa legitimno je pitanje nakon što je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na nivou BiH sa 5.000 KM kaznila Mariju Ćosić, savjetnicu Marinka Čavare, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
U njenom slučaju sporno je to što uz poziciju savjetnice Čavare istovremeno obavlja i dužnost vijećnice u Opštinskom vijeću Busovače.
Računica je jasna i najvećim laicima – ako neko ima opciju da obavlja nespojive funkcije i tako zaradi, recimo, 30.000, 50.000 ili 100.000 maraka, zašto ne bi iskoristio takvu šansu, u situaciji gdje Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH predviđa maksimalnu kaznu od 20.000 KM?
Stoga, iako neki smatraju da je ovakva odluka komisije značajna jer je posljednjih godina rasprostranjena praksa po kojoj brojni funkcioneri na nivou BiH obavljaju višestruke funkcije na nižim nivoima vlasti, postoji i mišljenje da su kazne preblage.
Kazna zbog obavljanja dvije funkcije
U njenom slučaju sporno je to što uz poziciju savjetnice Čavare istovremeno obavlja i dužnost vijećnice u Opštinskom vijeću Busovače.
Računica je jasna i najvećim laicima – ako neko ima opciju da obavlja nespojive funkcije i tako zaradi desetine hiljada maraka, dok zakon predviđa maksimalnu kaznu od 20.000 KM, postavlja se pitanje koliko su sankcije zaista odvraćajuće.
Šta predviđa zakon o sukobu interesa u BiH
- Novčane kazne od 1.000 do 20.000 KM
- Sankcije za obavljanje nespojivih javnih funkcija
- Mogućnost poziva na podnošenje ostavke
- Nema mehanizma oduzimanja protivpravno stečene imovine u prekršajnim postupcima
Stručnjaci upozoravaju na slabu preventivnu ulogu kazni
Kako poručuju iz Centra za sigurnosne studije BiH, izricanje kazne Ćosićevoj otvorilo je određene dileme u oblasti vladavine prava i načela jednakosti svih lica pred zakonom bez diskriminacije i povlaštenja.
“Mjere koje Komisija može izreći, u obliku novčanih kazni, kreću se od 1.000 do 20.000 KM. U ovom slučaju izrečena je kazna od 5.000 KM, ali ostaje dilema o kojem iznosu nelegalno stečene imovine se radi u konkretnom slučaju. Ako je iznos veći, što je realno pretpostaviti, opravdano je pitanje da li se isplati svjesno kršiti zakonske odredbe dok Komisija ne posegne za svojim ovlastima”, ističe Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH.
Dodaje da se time dovodi u pitanje svrha kažnjavanja i cilj generalne prevencije – kako stvaranje povjerenja u djelovanje institucija, tako i odvraćajući efekat sankcija.
“Također, svakodnevno svjedočimo da sudske instance prilikom odmjeravanja svojih kazni, uz zatvorske ili novčane sankcije, određuju krivcima i obavezan povrat sredstava ili oduzimanje nezakonito stečene imovine”, podsjeća Hadžović.
Nedostaje mehanizam oduzimanja nezakonite koristi
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala za BiH, ističe da su iz ove organizacije zagovarali princip da sankcije moraju biti srazmjerne dobiti koju je neko stekao kršenjem zakona te da moraju imati odvraćajući efekat.
“U ovakvim situacijama, gdje neko godine provede na nespojivim funkcijama, ima dupla primanja i bio je u situaciji da donosi odluke koje mogu predstavljati sukob interesa, sankcije bi svakako trebale biti veće. Našem zakonu također nedostaju mehanizmi koji bi osigurali da se ponište djela ili odluke donesene u situaciji sukoba interesa”, navela je Korajlićeva.
Dodaje da je u konkretnom slučaju izrečena relativno niska novčana kazna, uz mjeru “poziva na podnošenje ostavke”, ali ostaje otvoreno pitanje kakav će biti dalji epilog.
“U zakonu nije navedeno da se od lica oduzima protivpravno stečena imovinska korist. To je propisano samo kod krivičnih djela, a ovo je prekršaj i nema tog mehanizma”, naglasila je Korajlićeva.
Zakon donesen 2024. godine
Podsjećamo, u “Službenom glasniku BiH” 15. marta 2024. godine objavljen je Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH. Zakon je usvojila Parlamentarna skupština BiH na 11. hitnoj sjednici Predstavničkog doma i 3. hitnoj sjednici Doma naroda, održanim 8. marta 2024. godine.
Iz Centra za sigurnosne studije BiH poručuju da građani s pravom očekuju dosljednu primjenu evropskih standarda i principa u borbi protiv ove sveprisutne pošasti koja nagriza društvo i doprinosi nazadovanju BiH na globalnom indeksu percepcije korupcije.
Izvor: Nezavisne novine
