Iako se inflacija usporava i stabilizacija na globalnim tržištima hrane je vidljiva, nabavka žitarica za potrebe pekarstva i stočarstva ostaje pod velom neizvjesnosti. Zoran Kos, predsjednik Udruge mlinara RS, ističe da cijene pšenice na berzama rastu, s cijenama koje variraju od 190 do 270 eura po toni, ovisno o kvaliteti
Kos naglašava mogućnost da cijene brašna skoče za 10 posto, što bi značilo povećanje cijene vreće brašna od 25 kilograma za dvije marke.
Ovo povećanje pripisuje se lošem urodu i kvaliteti domaće pšenice, što bi moglo rezultirati potrebom za uvozom kvalitetnijeg zrna.
Premda pekari za sada ne razmišljaju o povećanju cijena svojih proizvoda, Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH, skeptičan je prema toj mogućnosti. On iz prethodnog iskustva zna da povećanje troškova repromaterijala često dovodi do većih cijena gotovih proizvoda.
Bićo, također, vjeruje da poskupljenje brašna ne bi trebalo biti opravdano, budući da je pšenica otkupljena po cijenama od 30 do 40 feninga po kilogramu. On zagovara strateški pristup u proizvodnji žitarica i drugih poljoprivrednih kultura, sugerirajući povećanje poticaja i poboljšanje odnosa prema proizvođačima.
U kontekstu europskih integracija, Bićo apelira na proaktivnije korištenje europskih fondova, posebno Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD), koji je dostupan od 2021. do 2027. IPARD program, sa značajnim financijskim i tehničkim sredstvima EU od 990 miliona eura, predstavlja veliku šansu za unapređenje poljoprivredno-prehrambenih sektora u BiH.
No, zbog političkih turbulencija, BiH još uvijek ne koristi ove mogućnosti, izvještava Večernji list BiH.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
