SARAJEVO – O secesionističkim i antidržavnim potezima političkog rukovodstva bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i krizi koja već mjesecima pogađa Bosnu i Hercegovinu institucije Evropske unije raspravljat će u skoroj budućnosti. Evropskog parlamentarca iz Slovenije Klemena Grošelja pitali smo mogu li građani BiH očekivati konkretne poteze tog parlamenta ka rješavanju krize i koji bi to potezi trebali biti?
“Nadamo se da ćemo na sljedećoj plenarnoj sjednici na dnevnom redu imati i situaciju u BiH. Glavni cilj je usvajanje rezolucije o BiH, koja će dati jasan signal svim institucijama EU o sljedećim potezima ka stabilizaciji situacije, te kako pokrenuti proces neophodnih reformi, koje bi omogućile BiH da nastavi put ka članstvu u EU. Najvažnije je da se Evropski parlament aktivno uključi u traženje rješenja za BiH”, kaže Grošelj.
Grošelj, član stranke Obnovimo Evropu, nema dileme kada je riječ o sankcijama Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a i članu Predsjedništva BiH, za kojeg postoji skoro jednoglasna ocjena da je ključni akter posljednje krize u BiH.
“Ja sam na stajalištu da su sankcije neophodne da se zaustave ideje secesionizma i destabilizacija BiH, pa i cijelog regiona. Vrlo često kada nestane argumenata secesionističkim i destabilizirajućim politikama u BiH oni kažu da je to ‘direktni napad na Srbe, entitet Republika Srpska i srpski narod’, što svakako nije istina. Evropski parlament je blagonaklon integraciji srpskog naroda u EU. Znamo da je Zapadni Balkan dio Evrope i stoga je za nas jako bitno da se sve države i u njima živeći narodi uključe u EU shodno ispunjenim reformskim obavezama, koje moraju ispuniti države. Temeljna vrijednost EU je suživot, građansko uređenje zemalja, bez bilo kakvih podjela a najmanje po etničkim, vjerskim, rasnim ili bilo kakvim drugim principima. Ponovit ću opet, ako je cilj da ste dio EU to za šta se zalažu Dodik i Čović (Dragan Čović, lider HDZ, op.a.) i još neki političari u BiH je politika prošlosti. Ali ako vam je politički cilj neki drugi i on ne uključuje i protivi se ideji članstva BiH u EU, onda mislim da ta politika nije u interesu građana BiH, bili oni Srbi, Hrvati ili Bošnjaci”, istakao je Grošelj.
Za Patriju je Grošelj komentarisao i kritike koje je izrekao na račun evropskog komesara Olivera Varhelyija, poziv evropskih parlamentaraca predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen da reaguje, a sve nakon što je u javnost procurio dokument o dogovorima Verhelyija i Milorada Dodika.
“Gledajte, neki postupci komesara Verhelyija očigledno su u suprotnosti sa politikom EU i više liče na politiku koju vodi Mađarska u regionu. Mi očekujemo da predsjednica Komisije zauzme jasan stav oko toga, a prije svega oko Izvještaja predstavnika EU u BiH. Zasad još nismo dobili odgovor ali u sljedećih nekoliko sedmica BiH će biti vrlo često na dnevnom redu Evropskog parlamenta, pa će biti mnogo prilika da se dobiju pojašnjenja od svih aktera”, ističe Grošelj u razgovoru za Patriju.
Kada je riječ o obećanju koje je dao članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću da će Grupa prijatelja BiH u Evropskom parlamentu raditi na tome da Evropska unija uspostavi održive i dugoročne mehanizme odgovornosti prema onim političkim akterima koji blokiraju rad institucija i reformske procese Grošelj kaže da kolege iz Grupe i on već aktivno rade na tome.
“U proteklih nekoliko dana bilo je više sjednica različitih radnih tijela, gdje su se razmatrale, sve mogućnosti kojima raspolaže EU da sankcioniše one koji rade suprotno interesima EU u BiH, pa čak i u uslovima ako nema suglasnosti oko snakcija u Vijeću EU. I u tom smislu, identificirano je više mogućnosti koje će biti, nadamo se, i dio stajališta EP. Ali morate biti isto tako svjesni da se za uvođenje sankcija traži saglasnost svih 27 zemalja članica i da toga nema jer se tome protive Mađarska i neke druge zemlje, politički bliske Vladi Orbana. Ja se nadam, da će izbori, koji su za nekih mjesec dana to promijeniti i stvoriti uslove za promjenu politike EU prema BiH. Ali, kao što sam već napomenuo, traži se i opcija sankcija bez saglasnosti svih članica EU”, rekao je Grošelj.
Slovenačkog eurozastupnika zamolili smo i za komentar činjenice da popustljiva evropska politika u BiH spram secesionizma, retrogradnih retorika i glavnih aktera tih politika u BiH sve više izaziva nezadovoljstvo među građanima BiH.
“Ja bih prije svega zamolio sve građane BiH da ne gube nadu u EU. EU je spora, ali moraju da razumiju da se odluke donose na razini više institucija EU i to nažalost traži dosta vremena. Ali, kad se ti sistemi jednom pokrenu onda za onog, koji im se suprostavlja, stvari neće biti najugodnije. Samo ću reći da su se sad ti mehanizmi pokrenuli”, poručio je Grošelj.
O činjenici da predstavnica Evropske unije tokom pregovora o izbornom zakonu Angelina Eichhorst nije insistirala na provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava i mogućnosti da EU promijeni strateški pristup ka reformama i BiH općenito, Grošelj za Patriju kaže: “Moja je procjena da je svima u EU, koji to žele vidjeti, jasno da je dosadašnja politika EU, pa do neke mjere i SAD, u BiH iscrpljena. Ja očekujem promjenu politike unutar BiH, ali i u EU i SAD. Jer, svi moramo biti svjesni činjenice da svaka vanjska politika je i uslovljena unutrašnjom politikom”.
O kontinuiranom miješanju Hrvatske u unutrašnja pitanja BIH, te praksi u posljednje vrijeme da u takvu politiku uvlače i predstavnike EU, europarlamentarac Grošelj kaže: “Gledajte, nisu sve posjete predstavnika institucija EU u ime tih institucija. Ako ja posjetim BiH to nije posjeta u ime EP, nego moja posjeta kao parlamentarca. Sva zvanična stajališta EP usvajaju se glasanjem”.
“Ako neki predstavnici proklamiraju vlastita stajališta kao stajališta EP, onda je to u najmanju ruku nekorektno, a istovremeno nema nikakvog utjecaja na zvanično stajalište. Treba imati u vidu da se u tim primjerima ide mnogo puta u ideološko – političke asocijacije, a u nekim slučajevima za sasvim lične veze među akterima. Ako to ide naruku zvaničnoj politici Hrvatske, to nikako ne znači, da je to stav neke evropske institucije. Treba da se razlikuje šta je medijski dojam, a šta je na kraju zvanična politika. Hrvatska politika je vrlo uspješna u stvaranju dojmova, da je to jedno te isto, ali realnost na kraju nije baš takva. Neki potezi visokih predstavnika Hrvatske u posljednje vrijeme izazvale su zaprepaštenje, ne samo među parlamentarcima, nego i šire u zemljama članicama EU. Ali razumijem da ti potezi iritiraju javnost u BiH, međutim, kao što sam rekao, morate biti svjesni, da dojam koji takvi stavovi prave u BiH i dojam koji se stvara izvan regiona, su sasvim dvije odvojene činjenice”, zaključio je Grošelj.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
