Energetska kriza na rubu humanitarne: Posljedice prekida ruskog plina kroz Ukrajinu
Na samu Novu godinu 2025. ruski plin prestao je teći kroz Ukrajinu, što je Kijev nazvao “historijskim” danom. Odluka Ukrajine da ne produži tranzitni sporazum s ruskim Gazpromom značajno je smanjila finansijski priliv Kremlju, koji je ključan za finansiranje agresije na Ukrajinu. Međutim, ovaj potez uzdrmao je susjednu Moldaviju, gdje prijeti izazivanjem energetske i humanitarne krize.
Moldavija u vanrednom stanju
Moldavija, jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja, suočava se s teškim posljedicama. Vlada u Kišinjevu uvela je 60-dnevno vanredno stanje, uz najavu smanjenja potrošnje plina za trećinu. Situacija je posebno teška u Pridnjestrovlju, separatističkoj regiji Moldavije lojalnoj Moskvi, gdje su grijanje i topla voda dostupni samo bolnicama i ključnim objektima.
U glavnom gradu Tiraspolu, vlasti su prekinule opskrbu domaćinstava grijanjem i toplom vodom, dok je glavna elektrana u Kurčuganu prešla na ugljen, čije su zalihe dovoljne za samo 50 dana. Ovaj prekid opskrbe pogađa i ostatak Moldavije, koja 80% električne energije dobiva iz Kurčugana, a prebacivanje na evropske dobavljače značit će značajan porast troškova.
Ruski pritisak i politička destabilizacija
Prekid plina dodatno je otežao ionako napete odnose Moldavije i Rusije. Moldavska predsjednica Maia Sandu optužila je Moskvu za korištenje energije kao oružja za destabilizaciju zemlje uoči parlamentarnih izbora 2025. godine. Sandu, čvrsta zagovornica evropskih integracija, suočava se s ruskim pokušajima utjecaja kroz proruske političke snage.
Proruski separatisti u Pridnjestrovlju odbijaju pomoć iz Kišinjeva, dok ruska vojska ostaje prisutna u regiji. Stanovnici su primorani snalaziti se s ograničenim resursima, a vlasti postavljaju “tačke za grijanje” i savjetuju građanima kako da očuvaju toplinu u domovima.
Širi utjecaj na regiju
Kriza nije ograničena samo na Moldaviju. Prekid plina kroz Ukrajinu pogađa i Slovačku te Mađarsku, članice EU s proruskim premijerima. Iako su ove zemlje sporije smanjivale zavisnost od ruskih energenata, sada su prisiljene tražiti alternative, što povećava pritisak na njihove budžete.
Energetska kriza u Moldaviji odražava širu geopolitičku igru Moskve, koja koristi energetske resurse za političku i ekonomsku destabilizaciju svojih susjeda. Iako Moldavija pokušava održati stabilnost i nastaviti evropski put, predstojeći izazovi mogli bi imati dalekosežne posljedice za cijelu regiju.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
