Na Ivan Sedlu, mjestu gdje se geografski i simbolično razdvaja Bosna od Hercegovine, kao da prestaje da važi ono što bi trebalo biti neupitno – državnost Bosne i Hercegovine.
Putnik koji iz Sarajeva krene prema Mostaru, kroz planinske vijuge i tunele, može primijetiti kako s prolaskom Ivan Sedla nestaje ne samo promjena pejzaža, nego i prisustvo državne zastave.
U mnogim hercegovačkim općinama, institucijama i javnim mjestima državna zastava BiH gotovo da ne postoji. To nije samo administrativni propust – to je poruka.
Zastava je više od komada platna. Ona je simbol identiteta, suvereniteta i zajedničke pripadnosti. Njeno odsustvo na javnim mjestima u Hercegovini, naročito u općinama s hrvatskom većinom, otvara ozbiljna pitanja o poštivanju ustavnog poretka, ali i o unutrašnjoj lojalnosti prema državi. Da li se tim činom ignorira postojanje Bosne i Hercegovine kao zajedničke države, ili se time demonstrira politički stav koji teži nečemu mimo Daytona?
Ivan Sedlo, kao metaforička granica, ne bi smjelo da bude linija prekida državnosti. BiH je jedna država, sa tri naroda i svim svojim građanim.
Pravo na različitost ne znači pravo na negiranje države. Ustav Bosne i Hercegovine, koliko god bio kompromisan, jasno definiše državni suverenitet i simbole. Njihovo poštivanje nije stvar političke volje, nego zakonska i moralna obaveza.
Zato šutnja institucija, pasivnost međunarodne zajednice, ali i ravnodušnost građana naspram ovakvih pojava – sve to čini jedan lanac slabosti koji podriva temelje državnosti. A pitanje koje se nameće nije samo da li je državnost prekinuta na Ivan Sedlu, nego: koliko smo mi kao društvo spremni braniti ideju jedinstvene i suverene BiH?
Jer ako zastava ne može biti istaknuta svugdje podjednako, postavlja se pitanje – čija je to onda država?
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
