Rijetki su u nas zvaničnici, službenici i političari koji uspijevaju nadići stranačke interese pa i kaprice, oduprijeti se pritisku naklonjene im javnosti, pa donijeti kakvu odluku ili istupiti vodeći se prije svega interesom države ili institucije u kojoj rade./
Ovih dana je najširu javnost takvim istupom iznenadio – jedne ohrabrio, druge naljutio – član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Zijad Krnjić. Stručni član važnog tijela ispred Federacije naprosto nije podlegao pritisku i domaće i hrvatske političke javnosti.
Pridružio mu se, u neku ruku, zamjenik državnog ministra finansija i trezora Muhamed Hasanović. Ovaj mladi SDP-ovac je, zapravo, jedini zvaničnik iz Federacije, pa i iz reda Bošnjaka, koji jeste zauzeo istu poziciju kao i Krnjić: prvo trebamo poravnati račune u raspodjeli prihoda, pa ćemo se onda baviti otvaranjem mostova.
Hasanovićev oštar istup prema ministru Srđanu Amidžiću djelovao je naročito iznenađujuće jer je samo dan prije njegov partijski šef otvoreno osudio Krnjića. Hasanović, svakako, nije Krnjića otvoreno branio niti podržao, ali žestinom svojih 15 pitanja javno upućenih svom kolegi Amidžiću zapravo je jasno politički artikulirao ono što Krnjić može i treba tek stručno.
Cijeli tekući mandat SDP-ovaca je i u državnoj i u federalnoj vlasti obilježen dosad neviđenom snishodljivošću u našim međustranačkim odnosima. Iz tog pokatkad ponižavajućeg odnosa iskakao je dosad uglavnom državni ministar odbrane Zukan Helez, često pregrubo ali ponajčešće i opravdano.
Hasanović se oštrim istupom protiv arogantnog Amidžića izdvojio iz SDP-ovskog prosjeka kalkulacije, povlađivanja i popuštanja.
Svakako, istup je verbalni, ali ima i svoju političku težinu, naročito ako se u obzir uzme, podsjećamo, činjenica da je svojom izjavom praktično krenuo kontra partijskog šefa.
Nisu od Hasanovićevog istupa prošla ni dvadeset i četiri sata, a Vlada Federacije BiH imenovala ga je, u skladu s ranije obavljenom konkursnom procedurom, za direktora Poreske uprave ovog entiteta.
Ali odlaskom Hasanovića iz državnog ministarstva finansija, u atmosferi duboke blokade državne vlasti, zamjenička pozicija, koja pripada Bošnjacima, ostaj e upražnjena.
Pošto sadašnja (ne)koalicija nije još uvijek uspjela imenovati ni nasljednika smijenjenog Nenada Nešića na mjestu ministra sigurnosti, teško je očekivati da se imenuje Hasanovićev nasljednik.
Situacija je tim nestabilnija i rizičnija jer je Hasanović, kao i svaki državni zamjenik ministra, svojevrsni osigurač i kontrolor ministra. Uz to je jedini Bošnjak na relevantnoj poziciji unutar državnog sistema finansija, kojim već godinama naizmjenično gospodare HDZ odnosno SNSD. (Na čelu ovog ministarstva od kraja rata nikada nije bio Bošnjak, što je naprosto odraz političkih prioriteta bošnjačkih stranaka, kojima su važniji vanjski poslovi ili odbrana.)
Na čelu Federalnog ministarstva finansija je HDZ-ovac Toni Kraljević, na čelu državnog SNSD-ovac Amidžić, a Upravom za indirektno oporezivanje, kao ključnom institucijom u državnom sistemu finansija, upravlja također SNSD-ovac, bivši predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija.
Preostaje nam, dakle, gledati kako će se Amidžić ponašati sada kada ne bude ni Hasanovića da ga, makar verbalno, upozorava.
Ko je Muhamed Hasanović?
Muhamed Hasanović rođen je 1985. godine. Pohađao je Prvu bošnjačku gimnaziju u Sarajevu, diplomirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2008, a 2012. završio magistarski studij na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Prije ulaska u javnu službu radio je na rukovodećim pozicijama u oblastima finansija, prodaje, marketinga i logistike. Bio je i gost predavač na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Obavljao je i funkciju predsjednika Upravnog odbora Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo od 2021. do 2023. godine Y ‘ l
