DONOSIMO! Zašto glavni argument Milorada Dodika nema smisla u potencijalnoj apelaciji sudu u Strazburu

Zbog čega glavni argument Milorada Dodika nema smisla u potencijalnoj apelaciji sudu u Strazburu

Podnošenjem apelacije Ustavnom sudu BiH, kojeg Dodik godinama ne priznaje, pravni tim predsjednika SNSD-a je želio ispuniti sve uslove da njegov slučaj prihvati sud u Strazburu.

Glavni pravni argument kojeg je Dodikova odbrana iznosila tokom procesa ticala se statusa Christiana Schmidta, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Goran Bubić, Dodikov advokat, je često iznosio ocjene da je ne samo upitan Schmidtov mandat kao visokog predstavnika, što je zaključak iznesen iz pogrešne interpretacije onoga što stoji u Dejtonskom mirovnom sporazumu, već i mogućnost bilo kojeg visokog predstavnika da mijenja, dodaje ili dopunjuje zakone u BiH.

Međutim, Evropski sud za ljudska prava je već odlučivao po ovom pitanju, a riječ je o slučaju Dušan Berić i drugi protiv BiH iz 2007. godine, kako je to izdvojio pravni stručnjak Milan Blagojević u tekstu za BN.

“Sud u Strazburu je 2007. godine u predmetu Dušan Berić i drugi protiv BiH zauzeo stav (stav 29 te odluke) da se Evropska konvencija o ljudskim pravima, na koju bi se i Dodik pozivao ako izjavi predstavku Evropskom sudu, ne može tumačiti tako da se radnje strana ugovornica (zemalja članica PIK-a) obuhvaćene rezolucijama Savjeta bezbjednosti, u šta spadaju i odluke OHR-a u predmetu Berić, što bi danas bio Šmitov zakon o neizvršenju odluka visokog predstavnika, mogu podvrgnuti ispitivanju od strane Evropskog suda”, naveo je Blagojević u svom tekstu.

Pojasnio je da je “Evropski sud za ljudska prava u toj svojoj odluci iz 2007. godine rekao da on iz navedenog razloga ne može odlučivati o odlukama OHR-a.”

Odluka u predmetu Berić i drugi je javno dostupna, te se iz obrazloženja suda vidi da je Blagojević korektno identifikovao da se sud u Strazburu izuzeo iz odlučivanja po pitanju odluka visokog predstavnika u BiH.

Inače, slučaj Berić i drugi je predvodio Dušan Berić, nekadašnji visoki funkcioner Srpske demokratske stranke kojeg je s pozicije uklonio Paddy Ashdown 2004. godine.

Berić je predvodio listu bivših funkcionera iz Republike Srpske, koje su smijenjivali visoki predstavnici, a koji su se žalili da su im tim potezom “prekršena ljudska prava.”

Na listi su, osim Berića, bili Pantelija Ćurguz, Božidar Vučurević, Dragomir Ljubojević, Radomir Lukić, Milenko Stanić, Rodoljub Đukanović, Savo Čeliković, Milan Bogićević, Savo Krunić, Zvonko Bajagić, Mirko Delić, Duško Kornjača, Vojislav Gligić, Dragan Dobrilović, Momir Tošić, Mihajlo Mijanović, Dragutin Đurašinović, Slobodan Šaraba, Milan Tupajić, Milan Ninković, Miloš Lazović, Aleksandar Savić, Miloš Tomović, Nade Radović i Čedomir Popović.

U odluci, koja je javno dostupna na ovom linku, nalazi se i opsežno obrazloženje, usvojeno jednoglasno, u kojem je detaljno pojašnjeno zbog čega je odbijena rasprava o apelaciji grupe iz RS-a.

“Nakon rata u Bosni i Hercegovini, Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo je uvođenje međunarodnog upravnika za Bosnu i Hercegovinu (Visoki predstavnik) od neformalne grupe zemalja koje su aktivno učestvovale u mirovnom procesu (Vijeće za implementaciju mira PIC) kao mjeru provođenja u skladu s Poglavljem VII. Povelje UN-a”, navodi se u odluci.

Kako dalje kažu, ovlaštenja data visokom predstavniku nisu bila jasno definisana, pa je PIC naknadno opširnije razradio njegov mandat.

“Usvajanje zaključaka Bonske konferencije za provođenje mira u decembru 1997. godine možda predstavlja najdalekosežniju mjeru, kojom je PIC odobrio ovlaštenje Visokom predstavniku da smijeni s dužnosti državne zvaničnike za koje se smatra da krše zakonske obaveze po Mirovnom sporazumu, kao i da nametne privremene zakonske akte u situacijama kada to nisu učinile domaće institucije”, navodi se.

Također, Evropski sud za ljudska prava kaže da je Vijeće sigurnosti UN-a prepoznalo “prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti“ u skladu s Poveljom UN-a, smatra se da je imalo pravo odobriti međunarodnu civilnu upravu u Bosni i Hercegovini i implementaciju te mjere povjeriti određenim državama članicama, uz uslov da zadrži sveukupnu efektivnu kontrolu.

“Prema tome, ključno pitanje je da li je Vijeće sigurnosti UN-a, prenošenjem svojih ovlaštenja po Rezoluciji 1031 VSUN, zadržalo efektivnu ukupnu kontrolu. Sud smatra da jeste”, stoji u odluci.

Još jednom je u obrazloženju potvrđeno da su rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koje su došle nakon prve rezolucije VS podržale su zaključke konferencija za implementaciju mira razrađujući dalje mandat visokog predstavnika.

“Sud smatra da je Visoki predstavnik izvršavao zakonski dodijeljena ovlaštenja prema Poglavlju VII., i time se sporna mjera, u principu, ‘pripisuje’ Ujedinjenim narodima u okviru značenja nacrta člana 3. Nacrta sporazuma o odgovornosti međunarodnih organizacija. Suprotno onom što su aplikanti sugerirali, odluka Ustavnog suda (ili bilo kojeg organa zemlje domaćina), koja pokušava da uvede mehanizam preispitivanja koji se odnosi na akte koje donosi Visoki predstavnik, ne može izmijeniti pravnu prirodu ovih akata, ako Visoki predstavnik ne pristane na takve izmjene (kao što je i učinio u pogledu zakonskih akata koje je on nametnuo)”, stoji u odluci suda u Strazburu.

Stavove navedene u odluci po slučaju Berić i drugi je pojasnio u svom tekstu i Blagojević.

“Ključno u toj odluci Evropskog suda, pored već rečenog, je da Evropski sud svoju odluku iz 2007. godine donosi smatrajući da je bitno to što su radnje OHR-a u stvari radnje strana ugovornica, a to su zemlje članice PIK-a, jer je, kako stoji u toj odluci, Savjet bezbjednosti UN imao pravo da uvede međunarodnu civilnu upravu u BiH, a da izvršavanje te uprave, što znači i imenovanje međunarodnog civilnog upravnika (visokog predstavnika) povjeri državama članicama PIK-a (stav 27. odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Berić)”, naveo je Blagojević za BN.

Naravno, pitanje je da li će Dodikov slučaj uopšte doći do Strazbura, ali u slučaju da se pošalje apelacija, sigurno će se referencirati ovaj slučaj star skoro 20 godina.

📢 Imate mišljenje o ovoj temi?

Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL