PUT ALIJE I BAKIRA: Navodni ljevičar Bećirović traži miješanje Turske u odnose u BiH
Za razliku od asocijalnog Bećirovića, koji je blijedo glumio bošnjačkog vođu, cinkario Dodika i kukao nad nemoći njegove zamišljene države, Erdogan je bio državnički mudariji – nije ni spomenuo Dodika i Vučića
Prije otprilike tri godine hrvatski je predsjednik Zoran Milanovića izašao u javnost s prijedlogom da vođe Hrvatske, Srbije i Turske kroz razgovore u različitim formama s nacionalnim i političkim vođama u BiH pomognu u stabiliziranju pogoršanih odnosa između naroda u BiH, pomirenju između naroda i trasiranju pravca koji bi BiH donio dugoročni prosperitet.
Podsjećamo predsjednik Milanović je predložio posredovanje trojice predsjednika – Hrvatske, Srbije i Turske – smatrajući da takav format posredovanja može pomoći dogovoru između tri konstitutivna naroda u BiH – Hrvata, Srba i Bošnjaka.
Jer, Hrvatska ima ustavnu obavezu da brine o položaju Hrvata u BiH, kao što joj je, kako je naveo, i strateški interes cjelovita i stabilna BiH kao zemlja tri ravnopravna konstitutivna naroda.
Milanovićev prijedlog
„ Predsjednik Milanović predlagao je posredovanje trojice predsjednika isključivo s ciljem da se osigura ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH i njihova legitimna zastupljenost u organima vlasti, pojašnjeno je iz Milanovićevog ureda na Pantovčaku.
Milanović je bio krajnje izravan i dobronamjeran. Hrvati su jedan narod i neskrivena je bliskost s obje strane granice. Isti je slučaj i sa Srbima. Naravno, Bošnjaci i Turci nisu isti narod, vezani su kroz povijest, vjeru pa i amanetom kojega je Turskoj ostavio pokojni bošnjački vođa Alija Izetbegović.
Iako je njegova želja bila da cijelu državu ostavi Turskoj na čuvanje, jasno je da se to u praksi može odnositi samo na brigu za Bošnjake i suverenitet države tri konstitutivna naroda. Uglavnom, Zoran Milanović je pošao od činjenice da su Hrvatska i Srbija utjecajne na hrvatske i srpske poglavice u BiH, a Turska na bošnjačke, naročito je ta bliskost izražena sa SDA i liderom stranke Bakirom Izetbegovićem.
Lideri sarajevskih, bošnjačkih, stranaka su energično odbacili ideju hrvatskog predsjednika tretirajući je kao nedopustivo miješanje spomenutih država u unutarnje odnose u BiH i kao svojevrsno ponižavanje domaćih vođa.
Zanimljivo, Milanovićevu dobronamjernu viziju je odmah pozdravio turski predsjednik Tayyip Erdogan izrazivši spremnost za sudjelovanje u okupljanju bh. lidera i posredovanju u razgovorima.
„ S predsjednikom Srbije Vučićem smo odlučili da okupimo tri lidera – Bošnjaka, Hrvata i Srba i da ostvarimo uspjeh. Došli smo do ove odluke, kazao je prije tri godine Erdogan poslije sastanka u Ankari.
Palac gore tada je digao i vođa bosanskih Srba Milorad Dodika.
„ Oni bi mogli doprinijeti kako bi došlo do dijaloga političkih predstavnika tri konstitutivna naroda u BiH i rješavanja aktualne situacije. Sudbina BiH je u dijalogu domaćih političara u konstelaciji Erdogan, Vučić i Milanović, začuđujuće tolerantan je bio Dodik.
Po njegovu mišljenju bilo čije drugo miješanje u događanja u BiH neće donijeti ništa dobro. Ponovio je stajalište da se Republika Srpska zalaže za poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma i dijalog političkih predstavnika tri konstitutivna naroda u BiH.
Zaokret
Ali, političko Sarajevo je skočilo na noge. Žestoko je odbacilo ideju Zorana Milanovića. Zagovornici građanskog koncepta, ljevičari, čak su optužili i turskog predsjednika što je nasjeo na retoriku Zagreba i Beograda.
„ Erdogan je pristao na narativ koji mjesecima forsiraju politički Zagreb i Beograd, da problem u BiH trebaju rješavati vođe naroda, a ne izabrani predstavnici u državnim institucijama Bosne i Hercegovine, sipali su gnjev lažne patriote.
Ovih dana svjedočimo, pak dramatičnom zaokretu, događaju koji se nekima do jučer činio nestvarnim. Naime, bošnjački član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, deklarirani ljevičar, zagovornik ne samo građanske nego i republike BiH, susreo se s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom. Da je Bećirović u tom trenutku bio predsjedavajući Predsjedništva začepio bi usta lagano svim zlobnicima.
Međutim, nije. On je trenutno trećerangirani član Predsjedništva, iako su formalno svi ravnopravni. Ako se vodi institucionalna borba za naklonost Turske onda su u Istanbul trebali prije Bećirovića ići Željka Cvijanović, pa onda Željko Komšić. Lider DF-a nije ništa manji patriota od ‘zelenog’ Tuzlaka.
Dakle, kada se stvari poslože Denis Bećirović je išao kod predsjednika Erdogana navođen vjerskom i bošnjačkom empatijom, po putu i matrici amaneta kojeg je pokojni bošnjački vođa Alija Izetbegović ostavio Turskoj, a slijedi Bakir Izetbegović.
Bakirov utjecaj
U Sarajevu se priča da je upravo mlađi Izetbegović sredio Bećiroviću susret s “velikim bratom” Erdoganom. Ako je istinski ljevičar i zagovornik evropskog modela uređenja BiH, Denis Bećirović je trebao djelovati institucionalno, dakle uz zajednički stav Predsjedništva i prioritetno ići u Bruxelles pa tek onda u Tursku.
Ali nije, i na sebe kao promotora multinacionalne države je nabacio mrlju nacionalizma. Isto tako, svojim podaništvom Turskoj, Bećirović je zapravo evocirao ideju Zorana Milanovića i priznao da je bila dobra, poželjna i pragmatična.
Ponovio je da su očuvanje mira, stabilnosti i multietničke BiH izuzetno važni za Republiku Tursku. Nije niti spomenuo Vučića i Dodika.
Cvijanović sa Erdoganom u Istanbulu
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastaće se danas sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom.
Šta će reći mudri Bakirov kum, čut će se!
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
