Susret koji podsjeća na devedesete
Jedan doručak u Washingtonu, mnogo poruka za Bosnu..
Na prvi pogled – još jedan protokolarni susret, još jedno rukovanje uz kafu i fotografiju za arhivu. Milorad Dodik i američki ministar odbrane Pete Hegseth sreli su se na Nacionalnom molitvenom doručku u Washingtonu. Formalno neobavezno, neformalno bez agende. Ali u zemlji poput Bosne i Hercegovine, gdje simboli često znače više od papira i potpisa, ovakvi susreti rijetko prolaze bez ozbiljnih pitanja i nelagode.
Problem nije samo u tome ko se s kim sreo, već kako je susret predstavljen i šta je iz njega poručeno. Dodik je nakon razgovora istakao “zajedničke vrijednosti” i naglasio važnost odbrane “kršćanskog svijeta”. U običnom društvu, takve riječi možda zvuče benigno. U bosanskom kontekstu, gdje su upravo te parole korištene kao opravdanje za zločine i genocid, one nose tešku historijsku sjenu.
Dodik već godinama gradi politički identitet na vrijeđanju Bošnjaka i negiranju Bosne i Hercegovine kao države. Njegove izjave o “pravom identitetu”, “Turcima” i otvorene uvrede nisu lapsusi, već obrazac. Zbog toga dio javnosti ovaj susret ne vidi kao slučajnost, nego kao pokušaj traženja ideološkog savezništva u vremenu kada se u svijetu ponovo dižu zidovi između “nas” i “njih”.
Dodatnu nelagodu izaziva i profil Petea Hegsetha, koji je u američkoj javnosti poznat po simbolima i porukama koje mnogi doživljavaju kao islamofobne. Iako se njegovi stavovi brane kao lični, činjenica da je riječ o ministru odbrane daje im političku težinu. Kada se takav američki zvaničnik nađe za stolom s političarem koji sistematski demonizira muslimane u vlastitoj zemlji, poruka postaje mutna, ali opasno glasna.
Reakcije u Bosni su podijeljene. Jedni sve svode na “diplomatski folklor”, drugi upozoravaju da historija pokazuje koliko Zapad zna biti slijep kada se govori o Bosni. Sjećanja na devedesete, embargo, pasivnost i relativizaciju zločina još su svježa da bi se ovakvi signali ignorisali.
Ovaj susret sam po sebi ne mijenja politiku SAD-a prema Bosni i Hercegovini. Ali otvara pitanje smjera u kojem svijet ide. Ako se ponovo normalizira priča o “kršćanskoj Evropi” u kojoj su muslimani problem, Bosna se ponovo može naći na pogrešnoj strani tuđih ideologija. Upravo zato, ovakve poruke treba čitati pažljivo, hladne glave, ali otvorenih očiju.
Izvor informacije: Hayat.ba / Stav
