Dodikova žalba stigla u CIK: Da li se Vanja Bjelica morala izuzeti prilikom glasanja o oduzimanju mandata predsjedniku RS?

Pravni zastupnik osuđenog Milorada Dodika dostavio je Centralnoj izbornoj komisiji BiH žalbu na Odluku o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske.

Ova žalba, zajedno s odgovorom CIK-a, bit će proslijeđena Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje, po Izbornom zakonu, mora odlučiti u roku od dva radna dana nakon zaprima-nja materijala.

U žalbi sročenoj na sedam stranica advokat Goran Bubić ponavlja argumente koje su pravosudni organi BiH tokom krivičnog postupka protiv Milorada Dodika već odbili kao neosnovane.

Međutim, jedan prigovor bi Sud BiH, u postupku po izbornoj žalbi, mogao uzeti u obzir.

Naime, Bubić tvrdi da je članica Centralne izborne komisije BiH Vanja Bjelica glasala o Odluci o prestanku mandata Milorada Dodika iako se, prema Izbornom zakonu BiH,
ali i Poslovniku CIK-a, morala izuzeti zbog sukoba interesa.

“Izborne komisije i birački odbori su nezavisni i nepristrasni u svom radu. Član izborne komisije ili biračkog odbora neće učestvovati u donošenju odluke kada taj član ili član njegove uže porodice ima lični ili finansijski interes, ili ako postoji drugi sukob interesa, koji može dovesti u sumnju njegovu sposobnost da djeluje nepristrasno…” (član 2.1. stav (2) Izbornog zakona BiH)

Uz žalbu su priloženi materijali kojim se, prema navodima odbrane, dokazuje da je Vanja Bjelica protiv Milorada Dodika podnijela tužbu za klevetu,
te da je postupak još u toku budući da se žalila na prvostepenu presudu kojom je njen tužbeni zahtjev odbijen.

Na taj način Bubić nastoji dokazati pristrasnost članice CIK-a prilikom glasanja.

Istina, Odluka CIK-a je donesena jednoglasno, što znači da glas Vanje Bjelice nije bio presudan.
Ipak, konačan stav o ovom argumentu dat će Apelaciono odjeljenje Suda BiH koje odlučuje u predmetima izbornih žalbi.

Ukoliko Sud BiH prihvati ovaj argument, Odluka CIK-a o prestanku mandata Miloradu Dodiku bila bi poništena i naloženo bi bilo novo odlučivanje.

U tom scenariju, Bjelica bi se izuzela, a CIK bi vrlo vjerovatno donio istu odluku, čime bi se formalno ispoštovale odredbe Izbornog zakona.
Dodik bi i na eventualnu novu odluku CIK-a imao pravo žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH, ali bez istog argumenta — osim ako na sjednici CIK-a neko ne napravi sličan propust.