Posljednjih 11 godina ujedno su i najtoplije do sada, pri čemu je 2024. na prvom mjestu, a 2023. na drugom, prema podacima službe Evropske unije za klimatske promjene Copernicus i organizacije Berkeley Earth.
Planeta je tokom 2025. zabilježila treću najtopliju godinu u historiji mjerenja, uz produžene i do sada nezabilježene periode ekstremnih vrućina, a poboljšanje se ne očekuje ni u 2026. godini, saopćili su klimatski stručnjaci Evropske unije.
Posljednjih 11 godina ujedno su i najtoplije do sada, pri čemu je 2024. na prvom mjestu, a 2023. na drugom, prema podacima službe Evropske unije za klimatske promjene Copernicus i organizacije Berkeley Earth, neprofitne istraživačke institucije sa sjedištem u Kaliforniji.
Copernicus navodi da je 2025. bila tek neznatno hladnija od 2023. godine, za svega 0,01 stepen Celzijusa. Britanska nacionalna meteorološka služba UK Met Office potvrdila je ove podatke, rangirajući 2025. kao treću najtopliju godinu u mjerenjima koja datiraju još od 1850. godine.
Prema godišnjem izvještaju Copernicusa, globalne temperature su po prvi put u prosjeku premašile prag od 1,5 stepeni Celzijusa u tri uzastopne godine u odnosu na predindustrijsko doba. Berkeley Earth u zasebnom izvještaju ističe da je nagli porast zagrijavanja u periodu od 2023. do 2025. bio ekstreman i da ukazuje na ubrzanje tempa zagrijavanja Zemlje.
Pariški sporazum o borbi protiv klimatskih promjena iz 2015. godine obavezuje svet da ograniči globalno zagrijavanje na znatno ispod 2 stepena Celzijusa i da uloži napore da se ono zadrži na 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijsko doba. Naučnici navode da bi ostvarenje tog dugoročnog cilja pomoglo u izbjegavanju najgorih posljedica klimatskih promjena.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres upozorio je u oktobru da je probijanje granice od 1,5 stepeni Celzijusa neizbježno, ali da bi svet mogao da ograniči trajanje tog prekoračenja brzim smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte. Copernicus procjenjuje da bi prag od 1,5 stepeni mogao biti dostignut do kraja ove decenije, više od deset godina ranije nego što se ranije predviđalo.
Dodatni udarac naporima za suzbijanje globalnog zagrijavanja stigao je prošle sedmice, kada je predsjednik SAD Donald Trump izjavio da će povući Sjedinjene Američke Države, drugog najvećeg zagađivača na svetu posle Kine, iz ključnog klimatskog sporazuma Ujedinjenih nacija.
Prema podacima Copernicusa, temperature u 2025. godini bile su u prosjeku 1,47 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, što je tek neznatno manje u odnosu na 2023. godinu, nakon što je 2024. dostigla oko 1,6 stepeni. Oko 770 miliona ljudi iskusilo je rekordno tople uslove u sredinama u kojima žive, dok nigdje na planeti nije zabilježen rekordno hladan godišnji prosjek, navodi Berkeley Earth.
Antarktik je u 2025. doživio najtopliju godinu u historiji mjerenja, dok je za Arktik to bila druga najtoplija godina, prema Copernicusu. Analiza podataka Copernicusa koju je prošlog mjeseca sproveo AFP pokazala je da su Centralna Azija, region Sahela i sjeverna Evropa zabilježili najtopliju godinu ikada.
Tokom 2025. registrovani su brojni ekstremni vremenski događaji, uključujući toplotne valove, ciklone i snažne oluje u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi, kao i razorne šumske požare u Španiji, Kanadi i Kaliforniji. Njihov intenzitet i učestalost dodatno su pogoršani globalnim zagrijavanjem. Kontinuirani rast sagorijevanja nafte, uglja i fosilnog gasa u velikoj mjeri je odgovoran za ovakvo zagrijavanje.
Stručnjaci upozoravaju da ni 2026. godina neće prekinuti ovaj trend. Direktor Copernicus službe za klimatske promjene Karlo Buontempo izjavio je za AFP da bi eventualna pojava vremenskog fenomena El Nino mogla učiniti 2026. još jednom rekordnom godinom. Kako je naveo, temperature nastavljaju da rastu i novi rekordi su neminovni, bez obzira na to da li će biti oboreni 2026, 2027. ili 2028. godine.
Berkeley Earth procjenjuje da bi 2026. mogla biti slična 2025. godini, sa najvjerovatnijim ishodom da se svrsta kao četvrta najtoplija godina od početka mjerenja 1850. godine.
Izvještaji dolaze u trenutku kada napori za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte stagniraju u razvijenim zemljama. Emisije su prošle godine porasle u Sjedinjenim Američkim Državama, prekinuvši dvogodišnji pad, jer su oštre zime i rast potražnje za energijom uslijed razvoja vještačke inteligencije povećali potrošnju, saopćila je istraživačka grupa Rhodium Group.
U Sjedinjenim Državama jačanje termoelektrana na ugalj dovelo je do ponovnog rasta ugljeničnog otiska zemlje, brišući godine prethodnog napretka. Šef odjeljenja Copernicus Mauro Fachini izjavio je da hitnost djelovanja u vezi sa klimatskim promjenama nikada nije bila veća i da nema naznaka da će 2026. preokrenuti negativan trend.
Zamjenica direktora Copernicusa za klimatske promjene Samanta Burges očekuje da će 2026. biti jedna od pet najtoplijih godina u hostoriji i da bi mogla biti uporediva sa 2025. godinom. Istovremeno, tempo smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte usporio se u Njemačkoj i Francuskoj.
Glavni naučnik Berkeley Eartha Robert Rohde naveo je da, iako emisije gasova sa efektom staklene bašte ostaju dominantan pokretač globalnog zagrijavaja, razmjere nedavnog porasta temperatura ukazuju na to da su dodatni faktori pojačali zagrijavanje više nego što bi se očekivalo samo na osnovu emisija i prirodne varijabilnosti. Organizacija ističe i da su međunarodna pravila iz 2020. godine o smanjenju sumpora u brodskom gorivu možda paradoksalno doprinijela zagrijavanju, jer su smanjene emisije sumpor-dioksida, koji stvara aerosole što reflektuju Sunčevu svjetlost od Zemlje.
Naučnici upozoravaju da bi dugoročno prekoračenje granice od 1,5 stepeni Celzijusa, čak i ako je privremeno, dovelo do ekstremnijih i rasprostranjenijih posljedica, uključujući toplije i duže toplotne valove, snažnije oluje i poplave.
U 2025. godini šumski požari u Evropi proizveli su najveće ukupne emisije ikada zabilježene, dok su naučne studije potvrdile da su pojedini vremenski događaji pogoršani klimatskim promjenama, među njima uragan Melisa na Karibima i monsunske kiše u Pakistanu koje su u poplavama usmrtile više od 1000 ljudi.
Uprkos sve izraženijim posljedicama, klimatska nauka se suočava sa rastućim političkim otporom. Američki predsjednik Donald Trump nazvao ju je najvećom prevarom. Ipak, dugogodišnji konsenzus među svjetskim naučnicima jeste da su klimatske promjene stvarne, da su u najvećoj mjeri uzrokovane ljudskim djelovanjem i da se ubrzano pogoršavaju.
Njihov glavni uzrok su emisije gasova sa efektom staklene bašte nastale sagorijevanjem fosilnih goriva poput uglja, nafte i gasa, koji zadržavaju toplotu u atmosferi.
