Generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) Sanel Buljubašić govorio je o energetskoj stabilnosti, ali i iskorištenosti vjetro i hidropotencijala države.
Govoreći i solarnoj energiji kaže da je riječ o neupravljivoj energiji.
“Mi imamo jako puno razvijenih projekata. Jedan kojem upravo završavamo priključenje s Elektroprenosom BiH jeste fotonaponska elektrana na rudničkoj površini Rudnika Gračanica od 50 MW. Mi ćemo vrlo brzo predstaviti projekat Prosumeri 5+.
Ideja nam je da što više naših domaćinstava instalisane snage do 10,8 i oni do 23 kW izgrade svoje fotonaponske elektrane za vlastitu proizvodnju. Donijeli smo i pravilnik, pojednostavljene su procedure kako bi taj projekat zaživio što brže i što prije”, kazao je Buljubašić gostujući na Federalnoj televiziji (FTV).
Energetski bilansi su u posljednjih 12 godina jako pali, za 25 posto – od ozbiljnijih izvoznika postali smo uvoznici struje 2009. godine je formiran koncern.
“S ove tačke, moja razmišljanje i još nekih ljudi koji se bave ovim poslom jeste da je taj koncept u ovom trenutku bio pogrešan – rudnici su u koncern Elektroprivrede BiH ušli sa gubitkom 36 miliona i svaku narednu godinu su završavali sa gubitkom. Ukupni dug rudnika po svim osnovima na današnji dan je 1,2 milijarde KM. 2009. godine ukupno je bilo 10.200 rudara. Proizvodili su 5,5 miliona tona uglja. Produktivnost po rudaru je bila 0,05 tona.
Prošlu godinu smo, uz podignutu u proizvodnju koju smo zatekli za više od 200.000 tona, završili smo sa nekih 3,9 miliona tona, uz broj rudara od 5.119-5.120. To je tačan podatak. I ta produktivnost je sada 700 tona po rudaru. U međuvremenu se desilo da je porastao broj priključaka, potrošnja energije se povećala za 20 posto, a proizvodnja uglja u rudnicima se drastično smanjila”, kazao je.
Komentarisao je i gašenje proizvodnje energije iz uglja do 2050. godine.
“Oni koji budu mogli funkcionisati samostalno i izvršavati svoje obaveze, imati dovoljne količine uglja i kvaliteta koja je odgovara za rad naših termoelektrana, treba da rade do 2050. godine da bismo imali energetsku stabilnost. Do tada mi treba da radimo na izradi zamjenskih kapaciteta. 80 posto električne energije u Elektroprivredi BiH se proizvode iz uglja.
Mi ne možemo tek tako ugasiti naše termoelektrane rudnike i prijeći na obnovljive izvore energije. Kada govorimo o instalisanim kapacitetima, govorimo 1165 MW instalisane snage.
Znači, morate zgraditi 1165 MW zamjenskih kapaciteta. A nije isti MW u obnovljivim izvorima, kada govorimo o fotonaponu i vjetru koji su neupravljivi, i u termoelektrani. Uvijek će nam trebati proizvodni objekti koji mogu balansirati”, naveo je.
Upitan je koliko novca treba za pravdenu tranziciju.
“Rudnik Zenica je prvi. Mi smo, sa Ministarstvom i menadžmentom, pokušali Rudnik Zenica ponovo da vratimo u život. Taj pokušaj je trajao pet mjeseci. U tih pet mjeseci, samo na ime plaća, Elektroprivreda BiH je sufinansirala Rudnik Zenica sa 15,7 miliona maraka. Znači, nisu mogli zaraditi ni neto plate. Većina rudnika isplaćuje neto plate – gomilaju te obaveze koje se odnose prema državi.
Pokrenuli smo onda ponovo proces zajedno sa menažmentom Rudnika Zenica, Ministarstva, sindikatom. Dogovorili se da se uradi elaborat tehnološke i ekonomske opravdanosti postojanja Rudnika Zenica. Taj elaborat su radili ljudi, struka iz Zenice i kazali su da tu više nema niti količina niti kvaliteta uglja. Onda smo napravili program zbrinjavanja viška radnika koji se mogu zbrinuti u tom trenutku, uvažavajući sve zakonske propise ove države i kolektivne ugovore. Taj proces je koštao 42 miliona maraka za 199 rudara”, kazao je.
Za proces pravedne tranzicije za eventualno zbrinjavanje svih tih rudara trenutno trebaju 1,2 milijarde.
Projekat skladišta električne energije će vrlo brzo ugledati svjetlo dana.
“Intencija Elektroprivede BiH jeste da pokušamo baterijska skladišta električne energije disperzirati tamo gdje je najveće mjesto potrošnje. Model u narednom periodu može biti da u svaku izgradnju novih objekata fotonaponskih elektrana donese država određen zakonski propis i kaže da je svaki taj koji gradi fotonaponsku elektranu obavezan da instalira 30 posto baterija”, kazao je.
Kazao je i da do kraja godine neće biti novog poskupljenja struje.
Vrlo jasno i precizno – naša proizvodna cijena je i dalje još ispod prodajne cijene. Kada govorimo o prodajnoj cijeni prema javnom snabdijevanju, prema domaćinstvima – usklađivanje cijena se moralo desiti.
Ovim usklađivanjem cijena, prodajne sa proizvodnom, na neki način prevashodno se prvo obezbjeđuje da održavamo postojeće objekte. 2025.-2027. godine Elektroprivreda BiH planira 504 miliona maraka ulaganja u naše termoelektrane. Mi smo već u prethodnoj godinu dana uložili kroz projekte u dvije termoelektrane više od 203 miliona maraka”, kazao je Buljubašić.
