
Nakon što je Evropski sud za ljudska prava odbacio aplikaciju Slavena Kovačevića, Demokratska fronta uputila oštre optužbe na račun domaćih političkih aktera.
Demokratska fronta (DF) oglasila se povodom informacije da je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) odbacio aplikaciju Slavena Kovačevića, navodeći da iza ovog pravnog neuspjeha stoje politički dogovori i vanjski utjecaji. U saopćenju za javnost DF iznosi teške optužbe na račun stranaka iz tzv. „Trojke“, tvrdeći da su njihovi kadrovi, zajedno sa hrvatskom diplomacijom i visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, direktno doprinijeli ishodu presude.
> – Trojka je zajedno sa Zagrebom i Schmidtom pomogla da se obori ova aplikacija, i time su aktivno učestvovali u pokušaju cementiranja diskriminatornog etničkog sistema u Bosni i Hercegovini – navodi se u saopćenju DF-a.
Prema tvrdnjama ove stranke, ambasador BiH u Strasbourgu, kojeg su imenovali predstavnici Trojke, „nije ni prisustvovao raspravi“ o ovom predmetu, čime je – kako navode – svjesno izbjegnuta odbrana principa građanske jednakopravnosti pred međunarodnim sudom.
Lider DF-a Željko Komšić ranije je dao punu podršku Kovačevićevoj aplikaciji, smatrajući je pokušajem otvaranja prostora za ravnopravno učešće svih građana BiH u političkom životu, bez obzira na etničku pripadnost.
U DF-u smatraju da odbacivanje aplikacije Kovačevića predstavlja politički kompromis pod pritiskom evropskih i regionalnih centara moći, te poručuju:
> – Demokratska fronta neće odustati. Nastavit ćemo se boriti za jednakopravnost svih građana BiH i protiv onih koji BiH žele pretvoriti u trajno podijeljenu državu. Pozivamo građane da to kazne na prvoj narednoj prilici.
Podsjećanje na predmet Kovačević
Slaven Kovačević, politički savjetnik u Predsjedništvu BiH i univerzitetski profesor, obratio se Evropskom sudu tvrdeći da je diskriminisan jer kao pripadnik “ostalih” i stanovnik Sarajeva može glasati samo za Bošnjaka i Hrvata prilikom izbora članova Predsjedništva. Sud je, međutim, prema dostupnim informacijama, odbacio njegovu aplikaciju uz obrazloženje da nije iscrpio sve pravne lijekove u BiH, te da nema status „žrtve“ u smislu Konvencije.
Iako presuda još nije zvanično objavljena, izazvala je val političkih reakcija koje nagovještavaju nastavak dubokih podjela u vezi s budućnošću ustavnog uređenja BiH.
📢 Imate mišljenje o ovoj temi?
Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL