TRUMP PRIPAZIO “SRBIJU”: Srbiji carine 35%, BiH 30%, Japanu i Južnoj Koreji 25%
Datum: 8. juli 2025.
Administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je i formalno najavio kandidaturu za povratak u Bijelu kuću, uvela je novu rundu carinskih tarifa na uvoz robe iz više desetina zemalja. Među njima su i Bosna i Hercegovina, Srbija, Japan i Južna Koreja, s tim da su balkanske države, paradoksalno, pogođene znatno višim stopama nego vodeće industrijske sile Azije.
Snažan udar na Balkan
Prema najavi iz Trumpovog tima, Bosni i Hercegovini se uvodi carina od 30% na gotovo cjelokupan izvoz prema Sjedinjenim Američkim Državama, dok je za Srbiju određena tarifa od 35%. Ove stope su značajno više u poređenju s onima koje će vrijediti za Japan i Južnu Koreju, kojima je uvedena carina od 25%, i to samo na specifične sektore – prvenstveno automobilsku industriju i elektroniku.
„Radi se o politici reciprociteta“, navodi se u saopštenju Trumpove kampanje. „Zemlje koje ne poštuju fer trgovinske odnose sa SAD-om moraće platiti odgovarajuću cijenu.“
Da li je Trump “pripazio” BiH?
U javnosti Zapadnog Balkana ova mjera izazvala je različite reakcije. Dok neki analitičari ukazuju da se BiH i Srbija nalaze među zemljama s najmanje direktnog trgovinskog uticaja na američko tržište, drugi tvrde da visina tarifa pokazuje izostanak bilo kakve diplomatske zaštite ili interesa Washingtona za stabilnost regiona.
„Ne može se govoriti o tome da je BiH uopće bila u fokusu. Odluke su vjerovatno donesene mehanički, po logici: ‘nema sporazuma – ima carine’. Nažalost, to nije dobra vijest za izvozno orijentisane firme“, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Japan i Koreja prošli blaže
S druge strane, iako su pogođene, Japan i Južna Koreja prošle su s blažim tarifnim režimom. Obje zemlje su već najavile da će tražiti izuzeće putem bilateralnih pregovora. U Tokiju i Seulu izraženo je nezadovoljstvo, ali i spremnost da se zaštiti strateško partnerstvo sa SAD-om.
Privredni efekti tek slijede
Izvoz iz BiH u SAD nije ogroman, ali postoje sektori – poput metaloprerađivačke industrije, drvene galanterije i tekstila – koji bi mogli pretrpjeti štetu. Pojedine firme već najavljuju reviziju ugovora sa američkim partnerima, dok se u javnosti postavlja pitanje da li vlasti u BiH uopće prate tokove globalne trgovinske politike.
Trumpova politika „America First“ vraća se u velikom stilu, a Balkan – iako ekonomski marginalan u globalnim okvirima – opet je kolateralna šteta trgovinskog rata velikih. BiH, čini se, nije „pripaziо“ niko.
📢 Imate mišljenje o ovoj temi?
Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL
