Nermin Nikšić, Edin Forto i Vlada Kantona Sarajevo sa Nihadom Ukom na čelu pristali su bili da se u Program reformi ugradi tačka koja predviđa reformu Ustavnog suda BiH i “rješavanje pitanja stranih sudija”.
Nakon što su premijeri četiri kantona zatražili da se “reforma Ustavnog suda” uradi u “skladu sa Ustavom BiH”, Borjana Krišto, Edin Forto, Nermin Nikšić i Radovan Višković su odlučili da iz konačne verzije dokumenta u potpunosti izbace Ustavni sud BiH i provođenje presuda.
“Poštovani, u ime Vlade Kantona Sarajevo izjašnjavam se da su sve predložene reformske aktivnosti prihvatljive”, napisala je, po ovlaštenju premijera KS Nihada Uka njegova stranačka kolegica iz Naše stranke Darja Softic Kadenić.
Evo i njenog maila od 4. juna ove godine.
“Poštovani, u ime ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i člana Radnog tima u BiH za izradu Plana reformi Edina Forte potvrđujem da su sve tri reformske aktivnosti, navedene u prethodnom e-mailu, prihvatljive. S poštovanjem, Sanja”, napisat će dva sata poslije Darie Softić Kadenić Fortina savjetnica Sanja Škuletić.
Evo i njenog maila.
A evo šta je, u tom trenutku, bila predložena reforma.
“Reforma Ustavnog suda, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudija, i obezbjeđenje sprovođenja njegovih odluka”.
Dakle, Forto, Uk i Vlada Federacije, zajedno sa Vladom RS i Borjanom Krišto pristali su na “rješavanje pitanja stranih sudija Ustavnog suda BiH”.
PRemijeri BPK, SBK, ZDK, USK i TK, potom predlažu drugačiju formulaciju.
“Poštovani, U ime Bosansko podrinjskog kantona, ovom prilikom Vas podsjećamo da je konačno izjašnjenje dato u ranijem periodu i ostajemo pri tom izjašnjenju. U odnosu na dolje dostavljeni tekst, predlažemo dopunu u tački 2. riječima „u skladu sa Ustavom BiH“ iza zareza kako slijedi: Reforma Ustavnog suda, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudija, u skladu sa Ustavom BiH, i obezbjeđenje sprovođenja njegovih odluka”, napisao je premijer BPK Goražde Edin Ćulov.
Međutim, Forto, Nikšić, Uk i Vlada RS se nisu složili da pitanje stranih sudija Ustavnog suda BiH treba riješiti u skladu sa Ustavom BiH pa su donijeli odluku da pitanje Ustavnog suda jednostavno – izbrišu.
Idemo dalje. Radna grupa koju je formiralo Vijeće ministara BiH u završni dokument ugradilo je 267 intervencija iz Republike Srpske. Nijedna intervencija iz kantona ZDK, USK, BPK, SBK, ZDK i TK nije uvažena.
Republika Srpska je tražila, a Nikšić, Forto, Uk i Borjana Krišto su prihvatili da se izbacuje termin državne institucije i nacionalno zakonodavstvo.
Evo primjera.
“Kako bi se očuvao integritet i sigurnost javne i privatne infrastrukture, imperativ je uspostaviti učinkovit okvir za kibernetičku otpornost koji uključuje postupke upravljanja krizama i koordinirano otkrivanje ranjivosti. To će jamčiti da ključni gospodarski sektori i državne institucije mogu primjereno odgovoriti na kibernetičke prijetnje”, pisalo je u prvoj verziji Programa reformi.
Intervencija Republike Srspke – izbaciti državne institucije. Nikšić, Forto, Uk i Krišto za- Prihvaćena intervencija.
Tačka, 1.5.2.1.1. Izrada i usvajanje nacionalnog zakonodavstva s ciljem postizanja klimatske neutralnosti.
“Svi učenici imaju priliku stjecati iste vještine i znanja, a implementacija Nacionalnog okvira za digitalne vještine omogućuje studentima stjecanje kompetencija potrebnih za uspjeh u suvremenom društvu”, piše u radnoj verziji.
Zahtjev iz RS – potrebno brisati riječ “Nacionalnil”, odnosno korigovati u : “Okvir za digitalne vještine”.
Glasovima Forte, Nikšića, Uka i Krišto – intervencija prihvaćena.
“Osiguravanje da svi studenti steknu digitalne vještine u skladu s Nacionalnim okvirom”.
Komentar iz RS – potrebno brisati riječ “Nacionalni”, odnosno korigovati kako slijedi “Okvir za digitalne vještine”.
Tačka 3.1.2.3.1. “Revizija temeljnih nastavnih planova i programa na temelju ishoda učenja učenika uključujući one koji se tiču digitalnih vještina u skladu s Nacionalnim referentnim okvirom za digitalne vještine”.
Komentar iz RS- potrebno brisati riječ “Nacionalni”, odnosno korigovati “u skladu s Okvirom za digitalne vještine”
