TOTALNA ESKALACIJA
Krenule priče o tzv. prljavoj bombi, The Wall Street Journal: Prijeti katastrofa neviđenih razmjera
Zračni udari SAD-a i Izraela ciljaju vrh režima, a cijene energenata divljaju uz rast geopolitičkih rizika
Piše: Vlado Vurušić / Jutarnji list
Donald Trump, koji se često predstavljao kao “mirotvorac”, pokrenuo je novi rat koji bi mogao dodatno destabilizirati ionako trusnu regiju Bliskog istoka. Napadnuti su američki ciljevi u Kataru, Bahreinu, Kuvajtu, Jordanu i UAE-u, dok su zajednički američko-izraelski zračni udari usmjereni na Iran.
Cijene energenata odmah su reagirale – nafta je premašila 75 dolara po barelu, zlato je poraslo za 2,3 posto, što najviše ide u prilog izvoznicima poput Rusije. Iran, zemlja s gotovo 95 miliona stanovnika, mogao bi potonuti u još dublju krizu, represiju ili čak scenarij sličan Libiji ili Iraku.
The Wall Street Journal navodi da zajednička operacija SAD-a i Izraela prijeti širenjem sukoba u jednoj od ekonomski najosjetljivijih regija svijeta.
Prema navodima Al Jazeera, pozivajući se na izvore iz Bijele kuće, cilj operacije je “eliminacija vojnog vodstva Irana”. Neki analitičari tvrde da je krajnji cilj rušenje teokratskog režima i likvidacija ključnih političkih i vjerskih lidera.
The New York Times piše da su vođe Islamske Republike bile među glavnim metama prvog vala napada. The Times of Israel navodi da su gađane rezidencija predsjednika Masouda Pezeškiana u Teheranu, sjedište obavještajne službe Korpusa islamske revolucionarne garde te aerodrom u Teheranu.
Prema informacijama agencije Reuters, iranski vrhovni vođa Ali Khamenei nalazi se na sigurnoj lokaciji izvan Teherana, u podzemnom skloništu.
—
Mogući scenariji
Jedan od ciljeva napada mogao bi biti “obezglavljivanje” iranskog režima. Međutim, bez kopnene intervencije teško je očekivati potpuni pad vlasti. Pitanje je i ko bi preuzeo kontrolu u slučaju urušavanja režima.
Podsjetimo, krajem 2025. i početkom 2026. u Iranu su izbili masovni antirežimski protesti, brutalno ugušeni. Washington je tada javno podržavao demonstrante, a sada se procjenjuje da bi napadi mogli potaknuti novo nezadovoljstvo.
No, analitičari upozoravaju i na radikalnije scenarije. Spominje se mogućnost upotrebe tzv. “prljave bombe” – radiološkog oružja koje kombinira konvencionalni eksploziv s radioaktivnim materijalom, što bi moglo izazvati dugotrajnu kontaminaciju velikih područja.
Također, postoji bojazan da bi Iran mogao blokirati Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom, dok bi saveznici poput Hutista iz Jemena mogli intenzivirati napade na brodove u Crvenom moru.
Ko poslije režima?
Pitanje nasljednika ostaje otvoreno. Šahov sin Reza Pahlavi, koji živi u egzilu, nema organizacijsku i vojnu infrastrukturu za preuzimanje vlasti. Unutrašnja opozicija je decenijama sistematski marginalizirana.
Istovremeno, ostaje pitanje kako bi reagirao sam Donald Trump u slučaju uspjeha operacije. Kritičari upozoravaju da bi to moglo ojačati njegovu sklonost jednostranim i rizičnim potezima na globalnoj sceni.
Dio analitičara smatra da bi fanatizirani pripadnici Korpusa islamske revolucionarne garde mogli posegnuti za ekstremnim mjerama, dok bi unutrašnji raskol mogao dovesti do scenarija sličnog Siriji ili Libiji – dugotrajnog građanskog rata i regionalnog haosa.
Sukob se razvija u trenutku kada su globalna tržišta već pod pritiskom, a svaka dodatna eskalacija mogla bi imati nesagledive političke i ekonomske posljedice.
