{"data":{"pictureId":"e8c0addc9f5b4a80a2bdf327855d64b5","appversion":"4.5.0","stickerId":"","filterId":"","infoStickerId":"","imageEffectId":"","playId":"","activityName":"","os":"android","product":"lv","exportType":"image_export","editType":"image_edit","alias":""},"source_type":"vicut","tiktok_developers_3p_anchor_params":"{"source_type":"vicut","client_key":"aw889s25wozf8s7e","picture_template_id":"","capability_name":"retouch_edit_tool"}"}
Napadi koji su se nedavno dogodili u Crnoj Gori i Americi izazvali su različite reakcije javnosti i medija, ali su postavili isto ključno pitanje: šta definiše terorizam?
Da li motivacija i simbolika igraju ključnu ulogu, ili su važniji broj žrtava i sam čin nasilja?
U Crnoj Gori, Aco Martinović je u svom sumanutom pohodu ubio najmanje 12 ljudi i ranio veći broj drugih. Nasilje je bilo izraz lične frustracije i mentalne nestabilnosti, bez političkog, religijskog ili ideološkog motiva.
Ovaj čin je okarakterisan kao masakr ili čin pojedinca koji je izgubio kontrolu, a ne kao teroristički napad.
S druge strane, u Americi, Shamsud-Din Jabbar je kamionetom uletio u masu ljudi tokom proslave Nove godine, usmrtivši 15 i ranivši desetine.
Na njegovom vozilu je pronađena zastava Islamske države, što je sugerisalo da je napad ideološki motivisan. Američki mediji i vlasti su ovo brzo označili kao teroristički čin.
Ideologija vs. individualna patologija
Ključna razlika između ova dva slučaja leži u motivaciji. Teroristički čin se definira kao nasilje usmjereno ka postizanju političkih, religijskih ili ideoloških ciljeva, dok masovni napad pojedinca poput Martinovića često ima korene u ličnoj patologiji ili socijalnim konfliktima.
Dvostruki standardi igraju ulogu?
Često se postavlja pitanje da li je neko etiketiran kao “terorista” samo zato što je povezan s radikalnim islamskim pokretima.
Ukoliko bi Jabbar iz Amerike bio motivisan ličnim razlozima, poput Martinovića, da li bi se njegov čin tretirao kao terorizam zbog simbolike?
Takođe, ukoliko bi Martinović u Crnoj Gori koristio simboliku ili poruke koje podsjećaju na ideologiju, da li bi to promijenilo način na koji posmatramo njegov čin?
Dok je važno razlikovati između masovnih ubistava i terorizma radi pravnog okvira i strategija prevencije, ne smemo zaboraviti da oba čina imaju katastrofalne posledice po društvo.
Ove tragedije nas podsećaju na važnost analiziranja korijena nasilja, bilo da su oni lični, socijalni ili ideološki, kako bi se sprečili budući slični događaji.
Napadi u Crnoj Gori i Americi, iako različiti u motivaciji, izazvali su pitanja o tome kako definišemo terorizam.
Da li zastava Islamske države automatski nekog čini teroristom, dok se lokalni masovni ubica tretira kao pojedinačni slučaj?
Stručnjaci upozoravaju da je ključ u analizi motiva, ali i da dvostruki standardi i predrasude mogu igrati ulogu u percepciji ovakvih događaja. Društvo i dalje mora tragati za načinima prevencije nasilja bez obzira na njegov oblik i motivaciju.
Osvrt: Balkan X portal
