Prema navodima iz tajnih izvješća američke obavještajne zajednice, posebno CIA-e, iranska prisutnost u Bosni nastavila se i nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.
Dokumenti govore o mreži političkih, humanitarnih i kulturnih aktivnosti za koje su američki analitičari sumnjali da su dijelom služile kao paravan za djelovanje Iranske revolucionarne garde i iranske obavještajne službe.
U pregledu povjerljivih američkih obavještajnih procjena o iranskom utjecaju u Bosni i Hercegovini tokom i nakon rata devedesetih godina, koji je priredila RTV HB, iznose se tvrdnje o nesuglasicama unutar američke administracije tog vremena.
Pojedini obavještajni dužnosnici smatrali su da je odluka Washingtona iz 1994. godine – kojom je prešutno dopušten iranski kanal za dopremu oružja u Bosnu – pridonijela jačanju iranskog utjecaja u zemlji.
U nastavku u cijelosti prenosimo članak Los Angeles Timesa koji govori o razmjerima iranskog prodora u politički i sigurnosni sistem Bosne i Hercegovine te upozorenjima američke obavještajne zajednice.
Središnja obavještajna agencija (CIA) ima dokaze da su iranski agenti tajno dostavili najmanje 500.000 dolara u gotovini bosanskom predsjedniku Aliji Izetbegoviću za njegovu kampanju uoči bosanskih izbora prošle jeseni, prema tajnim dokumentima do kojih je došao The Times.
Prema dokumentima, CIA je otkrila da su Iranci Izetbegoviću predali najmanje dvije pošiljke prtljage napunjene novcem, od kojih je svaka sadržavala oko 250.000 dolara, kako bi pomogli u finansiranju njegove kampanje u sedmicama prije izbora.
Ove su tvrdnje ojačale uvjerenje CIA-e da iranski utjecaj u Bosni ostaje snažan više od godinu dana nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, što je u suprotnosti s javnim tvrdnjama administracije da je američki pritisak prisilio bosansku vladu da olabavi svoje veze s Iranom.
Analitičari CIA-e vjeruju da su Izetbegovića “kooptirali Iranci” te da je on sada “doslovno na njihovom platnom spisku”, stoji u tajnom izvješću koje se temelji na analizi tog pitanja.
Unatoč tome, dužnosnici administracije priznali su da je predsjednik Bill Clinton pristao odobriti 100 miliona dolara vrijednu američku vojnu pomoć Bosni čak i nakon što je CIA otkrila iranske isplate Izetbegoviću i o tome izvijestila kreatore politike u administraciji.
Američka pomoć je mjesecima bila uskraćena Bosancima zbog zabrinutosti oko kontinuiranog iranskog utjecaja u zemlji. Međutim, pomoć je konačno puštena u novembru nakon što je Izetbegovićeva vlada popustila pod američkim pritiskom i pristala otpustiti visokog dužnosnika povezanog s Iranom.
Dužnosnik administracije izjavio je da su Sjedinjene Američke Države u tajnosti poručile Izetbegoviću da su iranske isplate u gotovini “neprihvatljive”, ali su Bosni ipak isporučile vojnu opremu vrijednu 100 miliona dolara.
“Iranski doprinosi natjerali su nas na razmišljanje”, rekao je dužnosnik, naglašavajući da je zabrinutost iznesena bosanskoj strani. Ipak, Clinton je dopustio dotok američke vojne potpore jer iranske isplate nisu tehnički prekršile usko definirane uvjete koje je Kongres postavio za američku pomoć.
Izetbegović, obrazovan kao islamski mislilac i pravnik, te njegova politička frakcija pobijedili su na bosanskim izborima u septembru. Izbori su doveli do stvaranja nove vlade s tročlanim predsjedništvom kojim je predsjedavao Izetbegović.
Dužnosnik administracije priznao je da iranski utjecaj u Bosni i dalje predstavlja ozbiljan problem, ali je naglasio da administracija vjeruje da se prisutnost Irana smanjila kao rezultat američkog pritiska.
“Ima li još pripadnika Iranske revolucionarne garde ili mudžahedina koji se kreću uokolo, još uvijek naoružani? Mislim da su većinom otišli. Ali Iranci će uvijek pokušavati ostvariti svoje ciljeve. Pokušat će utjecati na događaje i to je nešto čime se još bavimo”, rekao je.
Ipak, američka obavještajna zajednica mjesecima je slala upozoravajuća izvješća koja su bila u suprotnosti s optimističnim javnim izjavama administracije, tvrdeći da iranski utjecaj u Bosni nije nestao.
Analitičari američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) izvijestili su da, unatoč odredbama Daytonskog sporazuma iz 1995. godine, osoblje Iranske revolucionarne garde ostaje aktivno širom Bosne.
CIA je također primijetila da se iranska prisutnost širila otvaranjem novog konzulata u Mostaru, dok su u drugim dijelovima Bosne otvoreni nova radijska stanica, kulturni centar, dva “centra za obnovu” i ured Društva Crvenog polumjeseca.
U tajnom izvješću navodi se da su neke od tih aktivnosti bile paravan za djelovanje Iranske revolucionarne garde i iranske obavještajne službe.
Analitičari CIA-e također su optužili administraciju Billa Clintona da snosi dio odgovornosti za jačanje iranskog utjecaja. Na tajnim brifinzima u Kongresu naveli su da je odluka iz 1994. godine, kojom je prešutno dopušten iranski kanal za dopremu oružja u Bosnu, imala ključnu ulogu u jačanju iranske prisutnosti u zemlji.
Prema procjeni CIA-e, Iran je između maja 1994. i decembra 1996. u Bosnu prokrijumčario oko 14.000 tona oružja vrijednog između 100 i 200 miliona dolara.
Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, administracija Billa Clintona postavila je smanjenje iranskog utjecaja u Bosni kao jedan od glavnih prioriteta. Međutim, američki obavještajni dužnosnici smatrali su da su pojedini iranski kanali i dalje ostali aktivni u zemlji.
Ako želiš, mogu ti i srediti tekst za objavu (kraća verzija, naslov, podnaslov i emotikoni za portal ili Facebook).
Hrvatski medijski servis (HMS)
