Na 47. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu svoju ponudu predstavio je i bh. entitet Republika Srpska. Uz promociju seoskog turizma, termalnih voda i kulturno-historijskih znamenitosti, među istaknutim destinacijama našao se i hotel “Vilina Vlas” kod Višegrada – objekt s jednom od najmračnijih ratnih prošlosti u Bosni i Hercegovini.
Načelnik Općine Višegrad Mladen Đurević, govoreći za RTRS, istakao je turističke potencijale ovog kraja, spominjući rijeke Drinu i Rzav, banju Vilina Vlas, Andrićgrad, ćupriju Mehmed-paše Sokolovića te lik i djelo Ive Andrića.
Međutim, hotel “Vilina Vlas” tokom rata u BiH bio je logor za silovanje i mjesto sistematskog zlostavljanja.
Prema brojnim svjedočenjima i sudski utvrđenim činjenicama, u ovom objektu su 1992. godine bošnjačke žene i djevojčice, među kojima i maloljetnice, bile zatočene, silovane i mučene. Logor su, prema navodima, koristile paravojne formacije poput “Belih orlova”, kao i osobe povezane s ratnim zločincima Milanom i Sredojem Lukićem.
Na promociju hotela reagirao je niz javnih ličnosti i analitičara. Zoran Kusovac je na društvenoj mreži X poručio kako je neprihvatljivo predstavljati kao turističku atrakciju mjesto koje je simbol ratnih zločina, uporedivši takav čin s promoviranjem “Hotela Auschwitz”.
Predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata” Bakira Hasečić još je ranije isticala da je riječ o mjestu stravičnih zločina te da je neprihvatljivo ignorirati njegovu ratnu prošlost. Slične reakcije stigle su i od kolumniste Dragana Bursaća, kao i direktora Memorijalnog centra Srebrenica Emira Suljagića, koji su upozorili na opasnost revizionizma i relativizacije zločina.
Prema dostupnim podacima i svjedočenjima preživjelih, više od 200 žena i djevojčica bilo je zatočeno i silovano u ovom hotelu. Nakon rata, objekt je obnovljen i nastavio s radom kao turistički kompleks, dok se njegova ratna prošlost rijetko javno spominje u promotivnim materijalima.
Promocija “Viline Vlasti” na međunarodnom sajmu turizma ponovo je otvorila pitanje suočavanja s prošlošću, kulture sjećanja i odgovornosti prema žrtvama ratnih zločina.
