Objava srpske premijerke Ane Brnabić na društvenoj mreži X izazvala je snažne reakcije širom regije. Povod su snimci s koncerta Marka Perkovića Thompsona koje je podijelila uz teške optužbe na račun Hrvatske i institucija Europske unije.
Brnabić tvrdi da se u susjednoj zemlji godinama toleriraju okupljanja s porukama koje, prema njezinim riječima, veličaju zločine iz Drugog svjetskog rata, dok se Europa na to ne osvrće.
U svojoj objavi Brnabić ne štedi riječi. Kaže da se na koncertima i sličnim manifestacijama okupljaju deseci tisuća ljudi, te da se tamo pjevaju pjesme i šalju poruke koje podsjećaju na najmračnije periode evropske historije. Posebno naglašava stradanja Srba, Židova i Roma, spominjući Jasenovac kao simbol masovnih zločina, i tvrdi da se takve teme danas, kako kaže, „otvoreno slave“.
Ono što dodatno iritira srpsku premijerku jeste, kako navodi, potpuna tišina iz Bruxellesa. Provela je prozivku gotovo svih važnijih političkih grupacija u Europskom parlamentu – od desnog centra do ljevice – pitajući se kako je moguće da nijedna od njih nije jasno i glasno osudila takve pojave. U njenoj interpretaciji, problem nije samo u samim događajima, nego u tome što izostaje jasna poruka da takve ideje nemaju mjesto u savremenoj Evropi.
Brnabić ide i korak dalje, tvrdeći da takva okupljanja uživaju prešutnu, pa čak i otvorenu podršku dijela hrvatskog političkog vrha. Iako ne navodi konkretne odluke ili poteze vlasti, poruka je jasna – smatra da država snosi odgovornost za atmosferu u kojoj se, po njenom mišljenju, relativiziraju ili opravdavaju zločini.
Istovremeno, ona povlači paralelu sa Srbijom, koja je, kako kaže, često pod lupom EU zbog reformi u pravosuđu i medijima. Posebno spominje kritike vezane uz Regulatorno tijelo za elektroničke medije i sudske zakone. Prema njenim riječima, licemjerno je, s jedne strane, strogo ocjenjivati Srbiju, a s druge zatvarati oči pred, kako tvrdi, ekstremizmom u Hrvatskoj.
Reakcije javnosti su podijeljene. Dok jedni podržavaju Brnabić i smatraju da je otvorila temu o kojoj se predugo šuti, drugi ocjenjuju da se radi o političkom potezu i pokušaju prebacivanja fokusa s unutarnjih problema u Srbiji. U Hrvatskoj, dio javnosti ovakve optužbe vidi kao generalizaciju i miješanje u unutarnje stvari.
Objava Ane Brnabić još jednom je pokazala koliko su ratne teme i historijske rane i dalje osjetljive na Balkanu. Umjesto smirivanja tenzija, ovakve izjave često dodatno produbljuju podjele. Hoće li se evropske institucije oglasiti i zauzeti jasniji stav, ili će sve ostati na međusobnim optužbama, ostaje da se vidi. Jedno je sigurno – rasprava o granicama slobode izražavanja, historijskoj odgovornosti i političkim porukama s velikih okupljanja ponovo je izbila u prvi plan.
Izvor informacije: Tportal
