TBT
Premijer Mađarske Viktor Orban njeguje bliske odnose s desničarskim populistima, autokratima i diktatorima širom svijeta – od Aleksandra Vučića preko Recepa Tayyipa Erdogana do Benjamina Netanyahua i Vladimira Putina. Nekima od njih Orban čak pomaže da pobjegnu kada se suoče s problemima s pravosuđem – čak i po cijenu da se mađarska država umiješa u ilegalne i mafijaške akcije.
Godine 2018. Mađarska je organizirala bijeg kao iz krimića za bivšeg makedonskog premijera Nikolu Gruevskog iz Skoplja do Budimpešte. Za to su korištena mađarska diplomatska vozila kako bi se Gruevski neprimjetno prevezao preko više državnih granica. Bivši premijer je u Makedoniji trebao odslužiti zatvorsku kaznu zbog korupcije; umjesto toga u Mađarskoj je dobio azil.
U martu 2024. godine bivši predsjednik Brazila Jair Bolsonaro privremeno se zadržao u ambasadi Mađarske u svojoj matičnoj zemlji – vjerovatno kako bi izbjegao moguće hapšenje. Kratko prije Božića 2024. godine Mađarska je dala azil bivšem zamjeniku ministra pravosuđa Poljske Marcinu Romanowskom za kojega postoji evropski nalog za hapšenje, piše D.W.
Nalog za hapšenje Dodika
Najnovija “spasilačka misija” Mađarske daleko nadmašuje sve ove slučajeve. Ona ima istovremeno ozbiljne sigurnosno-političke posljedice za Europu, kao i geopolitički utjecaj. Radi se o mogućem bijegu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS), u Mađarsku – bar to pretpostavlja cjelokupna bosansko-hercegovačka vlast. Sigurno je jedno, Orban je nedavno svom prijatelju Dodiku osigurao specijalne jedinice za hitne slučajeve.
Pozadina: Dodik je krajem veljače osuđen zbog protuustavnog djelovanja protiv jedinstvene države, koja se sastoji od Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. No ta presuda još nije pravomoćna, a žalbeni postupak je u toku. Ipak, prošle sedmice u BiH je izdan opći nalog za hapšenje Dodika.
Mađarska policija u BiH
Kao preventivnu mjeru Mađarska je već krajem veljače poslala specijalnu jedinicu svoje policije u Republiku Srpsku, kako je Dodik osobno objavio kada je donesena presuda protiv njega. Radi se o 78 pripadnika mađarske antiterorističke jedinice TEK. Oni su stigli zajedno s oklopnim vozilima i mobilnom komandnom centralom.
Prema riječima mađarske vlade, radi se o zajedničkoj vježbi sa srpskim specijalnim jedinicama u BiH. Međutim, čudno je što ova vježba nije najavljena unaprijed, suprotno evropskim običajima. Osim toga, vojnici TEK-a su u zemlju ušli preko susjedne Srbije bez znanja bosanskohercegovačkih vlasti – a djelomično su to činili i u civilnim odjelima.
Viktor Orban se hvali da je Mađarska pod njegovim vodstvom, pored Vatikana, jedina zemlja u Europi koja „stoji na strani mira“ i aktivno se zalaže za mir u Ukrajini. Ipak, slanjem mađarskih policajaca u Republiku Srpsku Orban se prije kvalificira kao pomoćnik ratnih huškača.
Jer, Dodik već godinama agitira protiv postojanja države Bosne i Hercegovine i neprestano prijeti secesijom Republike Srpske. Konflikt je eskalirao do točke na kojoj Dodik otvoreno ignorira pravosuđe i, u slučaju njegovog eventualnog hapšenja, prijeti primjenom sile koja bi mogla dovesti do odcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Ideja „srpskog svijeta”
Dodik dobiva podršku od srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji, u duhu “ruskog svijeta”, promovira koncept “srpskog svijeta” – duhovno-kulturno jedinstvo svih Srba i njihovo ujedinjenje u jedinstvenoj nacionalnoj državi. Ova politika već nekoliko godina izaziva sve veće napetosti u regiji i danas čini mogućim novi rat u BiH ili na Kosovu. Orban podrškom Dodiku i Vučiću značajno doprinosi destabilizaciji cjelokupne regije.
Orbanov intenzivan angažman na zapadnom Balkanu traje više od desetljeća. Najbliže odnose mađarski premijer održava s Vučićem i Dodikom. Stručnjak za Balkan Adnan Ćerimagić naziva ovo autokratsko trojstvo – “bratstvom”.
Međusobna priznanja
Orban i Vučić zajednički su inicirali investicijske projekte vrijedne milijarde, među kojima je i brza željeznička pruga Budimpešta-Beograd, financirana kineskim kreditima. Nadalje, Orban je 2021. pomogao Dodiku kada je bio u škripcu zbog američkih sankcija, i to financijskim paketom od 100 miliona eura. Godinu dana kasnije odobrio je RS-u još jedan kredit od 110 miliona eura po povoljnim kamatnim stopama.
Tri državnika iz „bratstva” rado si međusobno dodjeljuju visoke državne ordene. Od Dodika je Orban u aprilu 2024. godine dobio Orden Republike Srpske, koji su prethodno, između ostalih, dobili i Vladimir Putin i Peter Handke. Orban je zauzvrat 18. februara 2025. dodijelio Vučiću najviši orden za zasluge u Mađarskoj, a Milorad Dodik bio je pozvan kao gost na tu ceremoniju u Budimpešti.
Regionalna sila Mađarska
Za Orbana je podrška zemljama kandidatkinjama na zapadnom Balkanu za prijem u Euvropsku uniju (EU), pod uvjetom da njima upravljaju autokrati slični njemu, dugoročna strateška odluka. Mađarski premijer se nada da će mu to pomoći da ojača svoju poziciju unutar Evropske unije. Istovremeno, Orban nastoji etablirati Mađarsku kao regionalnu silu u srednjoj i jugoistočnoj Evropi.
Etno-nacionalistički koncepti poput „srpskog svijeta” nisu ni Orbanu strani. U svim susjednim zemljama Mađarske postoje mađarske manjine, a posebno brojne su u Slovačkoj, Ukrajini, Rumunjskoj i Srbiji. Kada je pak riječ o Ukrajini, Orban očigledno ne isključuje mogućnost njenog raspada u budućnosti, nakon čega bi Mađarska mogla ponovo dobiti dijelove zapadno-ukrajinske regije Zakarpatske oblasti. Orban već sada svog istočnog susjeda često naziva „ničijom zemljom“ ili „područjem zvanim Ukrajina“.
Upozorenja iz SAD-a
I dalje ostaje nejasno zašto Orban ide tako daleko u svojoj posebnoj podršci Miloradu Dodiku i Republici Srpskoj. Dodik, koji je još bliži Putinov saveznik nego Orban, i dalje se nalazi pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država. Sudeći prema glasinama, SAD je oštro kritizirao angažman TEK-a u Republici Srpskoj i upozorio Mađarsku da ne nastavlja s podrškom Dodikovim separatističkim planovima.
Orban je također u potpunosti pokvario odnose s državom Bosnom i Hercegovinom. BiH je nedavno zabranila slijetanje mađarskom vojnom zrakoplovu u kojem se nalazio državni sekretar iz Orbanove vlade. Hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH Željko Komšić zatražio je čak isključenje Mađarske iz mirovne misije EUFOR/Althea u BiH.
Međutim, Mađarska bi mogla imati ekonomski interes u Republici Srpskoj, posebno kada su u pitanju rudarski projekti, kako ovih dana izvještavaju mediji u BiH. Prema tim izvještajima Mađarska bi mogla dobiti koncesiju za eksploataciju litija u istočnoj Bosni. To bi bilo značajno za Mađarsku, s obzirom na to da Orban želi od svoje zemlje napraviti jednog od najvećih evropskih proizvođača baterija.
Dodik negira genocid
Milorad Dodik se, unatoč potjerici, iznenada pojavio u Izraelu u utorak popodne (25.3.), gdje je sudjelovao na kontroverznoj konferenciji o antisemitizmu koju je organiziralo izraelsko Ministarstvo za pitanja dijaspore i borbu protiv antisemitizma, zajedno s brojnim desničarskim ekstremistima iz cijelog svijeta. Dodik je tim povodom na platformi X objavio sljedeću poruku: „Srbi i Židovi su narodi koje su drugi željeli uništiti – i ipak su preživjeli. Zato se razumijemo. I zato stojimo zajedno.”
Ova izjava je višestruko cinična i groteskna. Nikada nije postojao plan ili akcija za istrebljenje svih Srba.
Dodik, s druge strane, negira genocid nad Bosanskim Muslimanima u Srebrenici 1995. godine. Kako bi to „znanstveno” potkrijepio, osnovao je komisiju na čijem čelu se nalazio kontroverzni izraelski povjesničar Gideon Greif. Ta komisija je 2021. godine zaista „utvrdila“ da u malom istočnobosanskom gradu nije bilo genocida – što je u suprotnosti s presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu.
Izvještaj te komisije međunarodni stručnjaci ocjenjuju kao neznanstven. Ipak, Dodik ostaje pri svojoj verziji događaja: prema njemu, žrtve – čak i u ratovima u bivšoj Jugoslaviji – bili su prije svih Srbi.
(TBT)
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
