Izjave poslanika PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislava Borenovića ponovo su otvorile jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini – pitanje tzv. „državne imovine“. Gostujući u emisiji “Odbrojavanje” na BHRT-u, Borenović je poručio da u Republici Srpskoj ne postoji sagovornik za ideju da imovina pripada državi BiH, naglašavajući da će se o svim pitanjima odlučivati isključivo unutar entitetskih institucija.
Prema njegovim riječima, sve rasprave o obećanjima vezanim za zemljište, litijum i ustupanje imovine moraju se voditi u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a ne na državnom nivou.
Borenović je podsjetio na sporazum iz 1995. godine, potpisan u Ženevi, prema kojem Republika Srpska ima 49 posto teritorije, a Federacija BiH 51 posto, naglašavajući da Ustav BiH ne propisuje da imovina pripada državi.
Takav narativ potvrđuje politički kontinuitet politike entitetske autonomije, ali istovremeno otvara novo institucionalno i pravno pitanje: da li se imovina može tretirati isključivo kao entitetsko pitanje, bez državnog okvira i pravnog konsenzusa?
Politizacija “državne imovine”
Borenović je istakao da se tema imovine intenzivno koristi tek posljednjih godina, ocjenjujući da je riječ o političkom trendu kojim se, umjesto rješavanja egzistencijalnih problema građana, proizvode novi konflikti i nove podjele.
– Umjesto ekonomije, standarda, zapošljavanja i odlaska mladih, fokus se prebacuje na teme koje proizvode političke tenzije i dodatno komplikuju odnose u zemlji – poručio je.
Politička pozadina problema
Pitanje imovine već duže vrijeme nije samo pravno, već duboko političko pitanje, koje se koristi kao instrument političkog pritiska, unutrašnje mobilizacije biračkog tijela i jačanja entitetskog identiteta. Umjesto institucionalnog dijaloga, tema se pretvara u poligon za političko nadmetanje i međuentitetske sukobe.
Izjave poput “nećete imati sagovornika” jasno pokazuju zatvaranje prostora za kompromis i dijalog, što dodatno blokira političke procese i produbljuje institucionalne krize u BiH.
—
Imovina kao alat politike, ne rješenje problema
Spor oko imovine Republike Srpske sve manje izgleda kao pravno pitanje, a sve više kao politički instrument. U tom kontekstu, imovina ne postaje sredstvo razvoja, investicija i ekonomskog rasta, već sredstvo političke konfrontacije.
Dok se politički vrh bavi teritorijama, nadležnostima i simboličkim pitanjima moći, stvarni problemi građana – niske plate, odlazak mladih, korupcija, loš zdravstveni sistem i pravosuđe – ostaju po strani.
U takvom ambijentu, pitanje imovine više ne djeluje kao tema pravne reforme, već kao još jedan mehanizam održavanja političkih rovova u kojima se država drži u permanentnoj krizi, a građani u stalnoj neizvjesnosti.
