Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković govoreći o rezultatima rada u protekloj godini, naglašava vrlo intenzivne diplomatske aktivnosti koje su rezultirale pojačanom pažnjom i aktivnošću međunarodne zajednice u rješavanju nametnutih blokada i krize koja je izazvana u BiH.
– Tokom protekle godine, realizirali smo posjete ključnim multilateralnim organizacijama u svijetu: UN, imali smo obraćanje na sjednici Vijeća sigurnosti o situaciji u BiH, posjećivali smo EU, NATO, OIC, Svjetsku banku, OSCE, imali razgovore sa WHO, UNFPA… Susrela sam se sa generalnim sekretarima UN i NATO, Antoniom Guterešom i Jensom Stoltenbergom, imala redovne susrete sa potpredsjednicima Evropske komisije i komesarima (Johnason, Lenarčič, Varhelyi), učestvovala na ključnim konferencijama EU-Zapadni Balkan u Briselu, Berlinu, Londonu, Brdu kod Kranja i Beču – izdvojila je Turković.
Dodala je da je održala ukupno 34 službena, bilateralna razgovora i susreta sa ministrima vanjskih poslova među kojima su ministri Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Japana, Turske, Irana, Rusije, Saudijske Arabije, Pakistana, Katara, Mađarske, Nizozemske, Grčke, Švedske, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Alžira, Bugarske, Azerbejdžana, Omana, Bahreina, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Slovačke…
Turković je navela da su u Sarajevu ugostili 30 visokih delegacija ministara vanjskih poslova, državnih i generalnih sekretara, te evropskih komesara.
– Kada su u pitanju posjete van BiH, održala sam 86 službenih sastanaka van Bosne i Hercegovine i to sa predsjednicima, ministrima, senatorima, kongresmenima, evropskim komesarima, parlamentarcima te generalnim sekretarima i drugim visokim zvaničnicima država i multilateralnih organizacija u više od 25 različitih država svijeta, sve to uz značajna ograničenja vezana za pandemiju koronavirusa – istakla je Turković.
Realizirane su, kako navodi, posjete State Departmentu, Kongresu SAD, Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD, britanskom parlamentu i Parlamentu Evropske unije te razgovor sa više od 40 različitih zvaničnika, pomoćnika državnog sekretara, senatora, kongresmena i parlamentaraca. Održano je više desetina neslužbenih susreta za bivšim i sadašnjim zvaničnicima svjetskog nivoa poput Davida Camerona, Nawaza Sharifa, Madeleine Albright, Antonia Fauccija, Raffi Gregoriana, Davida Petrausa…
Ministrica je učestvovala na 18 različitih skupova, samita, konferencija poput Ministarskog vijeća OSCE u Štokholmu gdje se obratila 57 šefova delegacija, uz državnog sekretara SAD Antony Blinkena, te ministre Lavrova i Truss – samiti OIC, Mediteranske unije… Održana su 53 sastanka sa ambasadorima i drugim zvaničnicima u sjedištu u Sarajevu, realizirani intervjui, između ostalih, za BBC, Euronews, Newsweek, Al Jazera English, Haaretz, Slobodnu Evropu, Anadoliju, Al Jazeera Net…
Prvi dio godine, kako ističe, bio je u velikoj mjeri, posvećen intenzivnim aktivnostima na nabavci vakcina protiv koronavirusa.
– Nakon posjete Berlinu i Briselu i pritiska na evropske zvaničnike, objavljene su informacije o prvoj značajnijoj isporuci vakcina za Bosnu i Hercegovinu. Ubrzo su krenule redovne isporuke i nabavka vakcina koje sada imamo u dovoljnim količinama. Također, nakon duge blokade formirana Komisija za saradnju sa NATO koja je deblokirala usvajanje ANP i napredak ka NATO – dodaje Turković.
Navela je da je sredinom godine pokrenuta inicijativa za privremeno otvaranje turističkog tržišta u BiH za turiste iz Saudijske Arabije “što je blokirao HDZ na Vijeću ministara, čime je nanio ogromnu ekonomsku štetu BiH, posebno turističkom sektoru”.
– Uspostavljen je Krizni štab i uspješno su evakuirani bh. državljani koji su se zatekli u Afganistanu nakon povlačenja međunarodnih vojih snaga. Pokrenute snažne diplomatske reakcije, povlačenje ambasadora i upozorenje bh. građanima da ne putuju u Srbiju nakon hapšenja bh. državljanina Edina Vranja. Vranj je na koncu pušten. Nastavlja se borba za bh. državljane protiv kojih se vodi postupak, Osmanović i Mujanović – navodi Turković.
Kako ističe, tokom protekle godine, nakon vrlo intenzivnih pregovora otvoreno je tržište Katara za namjensku proizvodnju BiH.
– Godina je okončana snažnom diplomatskom ofanzivom u četvrtom kvartalu u EU, SAD, Velikoj Britaniji i Rusiji, sa ciljem podizanja svjesti o opasnosti od separatističkih i antidejtonskih aktivnosti RS u Bosni i Hercegovini. Očekujemo da ćemo nastaviti u tom smjeru i u 2022. godini. Evidentno je određeno nezadovoljstvo rezultatima rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koje je u velikom dijelu godine djelovalo uz stalne političke blokade kojih smo još uvijek svjedoci. Održane su 22 redovne i 20 vanrednih sjednica Vijeća ministara BiH na kojima je razmatrano 960, a usvojena su 642 različita materijala, zakona, odluke, izvještaji, informacije i drugo. Na čekanju je 499 materijala, što ukazuje da Vijeće ministara BiH još uvijek nije profunkcioniralo u punom kapacitetu. To je jedan od najozbiljnih izazova sa kojim ulazimo u novu godinu – navodi Turković.
(Fena)
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
