Bosna i Hercegovina, smještena na raskršću interesa Istoka i Zapada, oduvijek je bila osjetljiva na međunarodne krize. Svijet ulazi u sve nestabilniju i neizvjesniju fazu, a pitanje je kako će to uticati na BiH i širi regionalni kontekst.
Iako su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija nakon rata u BiH često imali neslaganja u pristupu regionu, postojala je opšta saglasnost oko osnovnih principa podrške stabilnosti i suverenitetu zemlje. Ta kohezija se temeljila na zajedničkom interesu održavanja regionalne sigurnosti i promicanja euroatlantskih integracija.
Međutim, s dolaskom globalnih političkih promjena – rastom desničarskog populizma u Evropi i novim američkim pristupom međunarodnoj politici – pojavile su se vidljive pukotine u odnosima između Brisela i Vašingtona. Novi strateški dokumenti američke administracije jasno pokazuju skepticizam prema EU i naglašavaju prioritet američkih vlastitih strateških i ekonomskih interesa. Za BiH, to znači da podrška evropskom putu zemlje više ne može biti garantovana, dok istovremeno globalni geopolitički sukobi mogu imati direktne negativne posljedice po stabilnost regiona.
U isto vrijeme, sve veća nezavisnost evropskih politika i kritički pristup američkim akcijama ukazuju na potencijalnu marginalizaciju malih i srednjih država, koje se historijski oslanjaju na multipolarnu dinamiku za očuvanje svojih interesa. Bez jasnog međunarodnog okvira ili zajedničkog pristupa, zemlje poput BiH ostaju izložene pritiscima velikih sila, dok unutrašnje političke podjele dodatno kompliciraju mogućnost koordinirane spoljnopolitičke strategije.
Politička historija postratne BiH pokazuje da je stabilnost zemlje često zavisila od ujedinjenog djelovanja međunarodne zajednice. Danas, s rastućim globalnim rivalstvima i sve manje predvidljivom geopolitikom, budućnost BiH u velikoj mjeri zavisi od odnosa između Evrope i Amerike. Unutrašnje podjele i odsustvo jedinstvenog nacionalnog konsenzusa u vanjskoj politici ostavljaju BiH u ranjivoj poziciji, dok region balansira između globalnih sila koje sve manje poštuju ranije dogovorene principe međunarodnog prava.
