Nekad je slovio za reformista i pragmatičara.
Doduše, od tada je prošlo više od dvadeset godina. Već neko vrijeme gotovo svakodnevno ismijava državu čiji je građanin, nazivajući je “umjetnom tvorevinom”, te sve otvorenije prijeti odcjepljenjem.
Time je Milorad Dodik (66), predsjednik Republike Srpske (RS), entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH) s većinskim srpskim stanovništvom, ovih dana uveo Evropu u drugu najozbiljniju sigurnosno-političku krizu nakon ruskog rata protiv Ukrajine, piše Deutsche Welle (DW).
Prijeti odcjepljenjem Republike Srpske
Povod za eskalaciju političke situacije u BiH bila je presuda Dodiku krajem februara 2025., kojom je osuđen na godinu dana zatvora i zabranu političkog djelovanja u trajanju od šest godina zbog nepoštivanja zakona i institucija države BiH. Iako presuda još nije pravomoćna, za Dodikom je izdan nalog za uhićenjem.
On, međutim, ne prijeti samo otporom svoje teško naoružane osobne garde u slučaju pokušaja hapšenja, već i proglašenjem neovisnosti Republike Srpske.
Dodik ne napada samo BiH, nego i međunarodnu zajednicu
Austrijsko-bosanski politolog Vedran Džihić tu poziciju naziva “prelaskom crvene linije putem čina nasilja”. Time, prema njegovim riječima, Dodik ne napada samo državu BiH, već i zapadnu međunarodnu zajednicu i koncept liberalne demokracije u cjelini.
Prije dva tjedna Dodik je, unatoč nalogu za uhićenje i zabrani izlaska iz zemlje, otputovao u Srbiju, u Beograd, a odatle u Izrael na konferenciju protiv antisemitizma. Iz Izraela je potom letio u Moskvu kod ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Premda je Interpol odbio izdati međunarodnu potjernicu, Njemačka i Austrija su mu zabranile ulazak na svoj teritorij. S druge strane, Dodik je njemačku državnu ministricu, koja faktički ima funkciju državne tajnice u Ministarstvu vanjskih poslova, Annu Lührmann, zaduženu za Zapadni Balkan, tijekom njezina nedavna posjeta Republici Srpskoj proglasio nepoželjnom osobom i natjerao je da napusti entitet.
‘EU neće tolerirati razbijanje BiH’
Nova visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas izrekla je tijekom svog prvog posjeta BiH odlučnu poruku. Poručila je, naime, da EU “neće tolerirati nikakve prijetnje teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine”. Svaki pokušaj razbijanja države je, kako je naglasila, neprihvatljiv.
To je izjavila tokom govora vojnicima misije EUFOR Althea, misije EU u Bosni i Hercegovini, u njenoj bazi u Butmiru, blizu sarajevske međunarodne zračne luke. Kasnije je slične poruke ponovila i tijekom sastanka s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
‘Mir se održava silom’
Srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nije propustila priliku za podrugljivu metaforu na račun Kallas i međunarodne zajednice.
“Kad se uđe u pogrešan vlak, sve stanice su pogrešne“, rekla je Cvijanović, koju mnogi smatraju Dodikovom poslušnicom.
Sarajevo je bila posljednja i najvažnija stanica Kallas na njenoj prvoj balkanskoj turneji, nakon Podgorice i Tirane. S bivšom estonskom premijerkom u europsku vanjsku politiku ulazi novi ton odlučnosti, prvenstveno prema Rusiji, ali i na Zapadnom Balkanu. Kallas je nedavno u Sarajevu poručila da je za uspostavu mira potrebna diplomacija, ali da se mir “održava silom”.
Malo je dužnosnika EU posljednjih godina koristilo riječ „sila“ u kontekstu Dodika, a još manje ih se otvoreno stavilo na stranu BiH. Ipak, malo je vjerojatno da će Kallas uspjeti zaustaviti Dodikove separatističke ambicije, ne samo zato što ima ograničene ovlasti, već i zato što unutar same EU postoje vrlo različiti interesi.
Zagreb Dodika doživljava kao saveznika u srazu Hrvata u BiH s Bošnjacima
Tako je, istodobno s Kallas, bosanskohercegovačku prijestolnicu posjetio i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji se još prije njezina dolaska izjasnio protiv uvođenja sankcija EU Dodiku. Iako je Plenković umjereni, proeuropski konzervativac, po pitanju BiH zastupa tipično hrvatsku etnonacionalističku poziciju, prema kojoj bi izborni sustav u zemlji trebao biti u potpunosti temeljen na etničkoj pripadnosti. Cilj je jačanje hrvatskih političkih snaga u BiH, pri čemu se Dodika doživljava kao saveznika protiv Bošnjaka.
Hrvatska ima izrazito negativan stav prema hrvatskom članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću jer se on zalaže za građanski model države, a ne za podjelu po etničkom ključu.
Najveći Dodikov saveznik u EU nije Plenković, nego Orban
No, Plenković ipak nije najvažniji faktor koji remeti europsku politiku prema Bosni i Hercegovini. Najdosljedniji saveznik Milorada Dodika unutar EU je mađarski premijer Viktor Orban. Njih dvojica dijele isti model vladavine, sistem temeljen na korupciji i klijentelizmu, iz kojeg najviše koristi izvlače njihove obitelji.
Orban je više puta pomogao Republici Srpskoj, koja se nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji, donacijama i kreditima. Kad je u veljači izrečena presuda Dodiku, Orban je u RS poslao specijalnu jedinicu svoje protuterorističke policije TEK, za koju središnje vlasti u Sarajevu tvrde da je imala zadatak, u krajnjem slučaju, pomoći Dodiku da pobjegne.
Perfidna Vučićeva igra
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić također pruža podršku Dodiku i političkim strukturama u Republici Srpskoj, u okviru svog koncepta “srpskog svijeta“, ideje o duhovno-kulturnom, a po mogućnosti, i političkom ujedinjenju svih Srba u jednu državu.
Prema vanjskopolitičkim potrebama, Vučić se povremeno predstavlja i kao “mirotvorac” koji uspijeva “smiriti” Dodika i spriječiti novi rat na Zapadnom Balkanu.
‘EUFOR bi trebao uhapsiti Dodika’
Međunarodna zajednica, uključujući i visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, često je sporo ili nikako reagirala na Dodikove planove o secesiji. Tek je aktualni visoki predstavnik, bivši njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt, nakon određenog oklijevanja odlučio pozvati Dodika na odgovornost. Nepoštivanje zakona, kojeg je sam Schmidt donio, bio je razlog za podizanje optužnice i izricanje presude predsjedniku RS-a u veljači. Ipak, do sad nije iskoristio ovlasti da ga smijeni s funkcije.
Džihić posebno kritizira neodlučnost EU u BiH, naglašavajući da je upravo ona najviše investirala u izgradnju tamošnje države i da je BiH od kraja 2022. godine i službeni kandidat za članstvo u EU.
“Zapravo bi EUFOR trebao uhapsiti Dodika, a EU pomoći u tome”, kaže Džihić.
“Ali, očito se EU toga boji i radije pribjegava transakcijskoj politici, kako je to već mnogo puta bilo, pokušavajući iza kulisa pregovarati s Dodikom. Po mom mišljenju, takav pristup je opasan za društvo u cjelini, jer Dodik je nasilnik koji je prekršio zakon i nastavit će ga kršiti”, ističe on.
BiH se već nalazi “usred otvorenog separatizma”, upozorava Džihić. Regionalni moćnici, poput Dodika, neprestano koriste nejedinstvo EU kako bi je oslabili i ismijavali.
“Ako se Dodikovu ponašanju sada ne stane na kraj, on će svoje planove o secesiji provesti. A to se ne tiče samo jedne male zemlje negdje u Evropi, posljedice bi bile katastrofalne za cijelu EU i cijelu Evropu“, zaključuje Džihić, a prenosi DW.
(TBT)
Privacy
