Nakon sastanka Ginkela sa Krišto, bitna razlika u saopćenjima Vijeća ministara i Američke ambasade. Amerikanci trenutno u BiH imaju jedan jedini prioritet
Jedan sastanak, dva ne baš slična saopćenja s dvije adrese. Jutros je održan sastanak predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto (HDZBiH) s otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Johnom Ginkelom.
Iz kabineta Borjane Krišto je u vezi trenutno jedinog prioriteta za SAD u BiH, pokretanja plinovoda Južna interkonekcija odaslano sljedeće: “Sastanak je upriličen u okviru redovitih godišnjih susreta, s ciljem razmjenev informacija o aktualnim i nedavnim aktivnostima, pri čemu je poseban naglasak stavljen na projekt Južne interkonekcije“.
Stav Ambasade SAD
Gotovo paralelno, ili nedugo nakon ovog saopćenja, o sastanku se oglasila i Američka ambasada, dio saopćenja oko Južne interkonekcije glasio je ovako:
“Otpravnik poslova SAD-a, John Ginkel, sastao se danas s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto kako bi razgovarali o najnovijim dešavanjima u vezi s plinovodom Južne interkonekcije, uključujući i naredne korake na nacrtu međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku pouzdanog američkog prirodnog ukapljenog gasa (LNG) u BiH preko Hrvatske”.
Razlika je očita. U saopćenju odaslanom iz kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara tek je istaknuto da se o Južnoj interkonekciji razgovaralo. Da je ostalo samo na ovom saopćenju, reklo bi se da se radi o projektu koji je na “dugom štapu”. Nema urgentnosti, ima se vremena.
Javnost je, pak, iz saopćenja odaslanog iz Američke ambasade dobila potrebnu informaciju o “težini” samog projekta. U tom kontekstu se (urgentno) naglašava da je potrebno dogovoriti naredne korake sa Hrvatskom, dok dio rečenice “koji je omogućiti isporuku pouzdanog američkog prirodnog ukapljenog gasa (LNG) u BiH preko Hrvatske” govorio da toliko vremena za realizaciju ovog projekta toliko i nema.
Naime, iz nekoliko diplomatskih izvora dobio informacije, koje su predočene i predsjedniku HDZBiH Draganu Čoviću, da se na zahtjeve HDZ BiH u vezi s implementacijom projekta Južna interkonekcija više neće čekati.
Potrošeno je, rečeno nam je, isuviše vremena, a prolongiranju implementacije ovog američog projekta onakvog kako je usvojen u Federalnom parlamentu, dobrim dijeklom je kumovao i premijer Hrvatske Andrej Plenković (HDZ).
Potez Lidije Bradare
Kao što je poznato, HDZBiH je uz pomoć kadrova instaliranih u javnom sektoru na više nivoa vlasti u BiH otezao samu implementaciju Zakona o južnoj interkonekciji, traživši izbacivanje ključnog faktora u cijelom projektu, javnog preduzeća BH Gas. Poznato je da je intencija Čovićeve stranke da se u Mostaru pod ingerencijom kadrova njegove stranke formira preduzeće koje će upravljati plinovodom.
Kako saznajemo, u posljednjim mjesecima javio se i prijedlog da se upravljanje plinovodom Južna interkonekcija podijeli na tri dijela na način da bi trećinom upravljao BH. Gas, drugom trećinom novoosnovano preduzeće u Mostaru, a trećom trećinom Plinacro iz Hrvatske.
No, ni od ovoga vjerovatno neće biti ništa, s obzirom na Čovićeve zahtjeve “sve ili ništa”. U međuvremenu je i predsjednica FBiH Lidija Bradara (HDZBiH) uputila Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustanovnosti Zakona o Južnoj interkonekciji što je Amerikancima bio dovoljan signal o nepostojanju volje za iznalaženje kompromisa.
