epa11698603 Supporters of the Albanian prime minister wave Albanian flags during his speech in Thessaloniki, Greece, 03 November 2024. The Albanian prime minister visits Thessaloniki to address a gathering with Albanian citizens which live and work in Thessaloniki. EPA-EFE/ACHILLEAS CHIRAS
POPRISANE DEMOGRAFSKE PROMJENE: Muslimani više nisu većina u Albaniji
Prvi put u više od 200 godina, islam više nije dominantna religija u zemlji – snažan porast građana koji se ne izjašnjavaju vjerski
Rezultati posljednjeg popisa stanovništva, koje je objavio Zavod za statistiku Albanije (INSTAT), otkrili su značajnu promjenu u vjerskoj strukturi te zemlje. Po prvi put nakon više od dva vijeka, muslimani više ne čine apsolutnu većinu stanovništva Albanije.
Prema podacima, sunitski muslimani sada čine 45,7 posto populacije, što je pad u odnosu na 2011. godinu, kada ih je bilo 56,7 posto. Istovremeno, zabilježen je naglašeni porast broja građana koji se ne izjašnjavaju vjerski, kao i onih koji odbijaju da odgovore na pitanje o vjeri. Ove dvije kategorije zajedno čine gotovo petinu ukupnog stanovništva.
Pad broja vjernika, rast sekularizacije
Među hrišćanskim zajednicama, katolici čine 8,4 posto, dok pravoslavci čine 7,2 posto populacije. Bektašije, islamska šijitska mistična zajednica sa snažnim korijenima u Albaniji, zabilježili su značajan rast – sa 2,1 na 4,8 posto.
Zemlja je zabilježila i pad ukupnog broja stanovnika, sa 2,8 miliona iz 2011. godine na oko 2,4 miliona danas, što dodatno odražava trendove emigracije i niskog nataliteta.
Zemlja u tranziciji identiteta
Analitičari ocjenjuju da podaci ukazuju na duboku promjenu društvene strukture i identiteta u Albaniji. Rastući broj građana bez vjerske pripadnosti odražava tranziciju ka sekularnijem društvu, dok se istovremeno smanjuje utjecaj tradicionalnih religijskih institucija.
Albanija je tokom 20. vijeka prošla kroz jedinstven period potpunog državnog ateizma pod Enverom Hodžom, a današnji podaci pokazuju da sekularni duh i dalje ima snažno uporište među novim generacijama.
Geopolitičke i regionalne implikacije
Promjene u vjerskoj demografiji mogle bi imati i šire regionalne implikacije. Kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, Albanija sve više oblikuje svoj identitet na osnovu građanskih i evropskih vrijednosti, dok vjerska pripadnost igra sve manju ulogu u političkom životu.
Izvor: “Srpska”
📢 Imate mišljenje o ovoj temi?
Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL
