Ako se hitno ne poduzmu konkretni i ozbiljni koraci, pitanje opstanka Bosne i Hercegovine više neće biti samo političko, već i biološko, pa i civilizacijsko.
Visual Capitalist objavio je grafiku s listom od 36 zemalja koje imaju najveći udio starijih osoba u 2025. godini, na temelju podataka UN World Population Prospectsa.
Bosna i Hercegovina se, zajedno sa susjednim zemljama, nalazi na zabrinjavajuće visokom mjestu. Na ljestvici zemalja s najvećim udjelom stanovništva starijeg od 65 godina, BiH se nalazi na 18. mjestu, Srbija na 17., dok je Hrvatska još ispred – na 14. poziciji.
—
Prosječna starost sve veća
U BiH trenutno 22,9% stanovništva čine osobe starije od 65 godina, što iznosi oko 718.000 ljudi. U Hrvatskoj taj udio iznosi 23,6% (oko 909.000 ljudi), a u Srbiji 23,1% (oko 1,5 milijuna ljudi). Slovenija je nešto bolja, ali i dalje visoko pozicionirana s 22,2% (oko 470.000 ljudi).
Ovi brojevi nisu samo statistika, već najava dubokih ekonomskih, zdravstvenih i društvenih problema. Kompanije se već sada bore s nedostatkom kvalificirane radne snage, a prognoze za budućnost su još crnje – bez mladih ljudi nema rasta, inovacija, ni investicija. Društva sa starijom populacijom sporije se prilagođavaju promjenama i imaju drugačije potrebe koje usporavaju ukupni razvoj.
—
Umirovljenici nadmašuju radnike
Odnos između broja radno aktivnog stanovništva i umirovljenika rapidno se pogoršava. Sve buduće vlade bit će suočene s teškim izborima: smanjivati mirovine, povećavati doprinose, ili produžavati radni vijek. Istovremeno, starija populacija zahtijeva više zdravstvenih usluga, što stavlja golem pritisak na zdravstveni sustav koji je već ugrožen masovnim odlaskom medicinskog kadra.
Usporedbe radi, prosječna starost stanovnika BiH iznosila je 30,2 godine 1992., dok se do 2021. povećala na 41,8 godina. Do 2050. godine, prema projekcijama, prosjek će iznositi čak 49,3 godine.
—
Izostanak strategije, prisutnost panike
Bosna i Hercegovina se već sada suočava s ozbiljnom demografskom krizom. Pojam „bijela kuga“ – pad nataliteta ispod razine prirodne obnove stanovništva – više nije upozorenje nego realnost. Broj novorođene djece je godinama u padu, dok se broj umrlih povećava. Uz to, BiH godišnje gubi desetke tisuća stanovnika, pretežno mladih koji odlaze trbuhom za kruhom u zemlje zapadne Europe.
Ovakav trend smanjuje broj potencijalnih roditelja, pa se stvara začarani krug: sela izumiru, gradovi stare, a država se prazni. U najtežem položaju su ruralna područja koja rapidno gube stanovništvo.
Iako pojedini kantoni i entiteti nude mjere poput jednokratnih naknada za novorođenčad i subvencija, sve to djeluje nedovoljno, neujednačeno i nesustavno. Stručnjaci ističu da je potrebna ozbiljna demografska strategija: sigurna zaposlenja, pristupačno stanovanje za mlade, kvalitetni vrtići, sistemska podrška porodicama, ali i povratak povjerenja u institucije.
—
Budućnost bez stanovnika
Ako se ništa ne promijeni, BiH će postati zemlja staraca – a ponegdje i prazna zemlja. Demografi upozoravaju da smanjenje broja stanovnika neće ugroziti samo radnu snagu, već i kulturni identitet, ekonomsku stabilnost, pa čak i teritorijalni integritet države.
Jer, „bijela kuga“ ne nosi oružje – ali ostavlja pustoš. Ona je tihi neprijatelj, ali jednako razoran. A žrtva bi – bez ozbiljnih poteza – mogla biti cijela jedna država.
📢 Imate mišljenje o ovoj temi?
Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL
