“Prodaje se atomsko sklonište površine 93 kvadrata u Sesvetama. Sklonište je otporno na sve vrste katastrofa, epidemija i elementarnih nepogoda uključujući potrese. Uz manje adaptacije se može urediti kao jedan veliki ili dva manja stana ili koristiti kao poslovni prostor kao što se trenutačno koristi.”
Ovaj je oglas, stvoren za ‘prepere‘ ili one koji očekuju nuklearnu katastrofu, jučer na Njuškalo ponovno stavio vlasnik neobične nekretnine koji dosad nije imao sreće da ju proda.
“Prodajem ovo sklonište već neko vrijeme, istina je, javljaju se ljudi ali evo dosad se nije pojavio ozbiljan kupac. Ovih dana računam na one koji se boje katastrofe i trebaju prostor u kojem će se osjećati sigurno, ali prostor je zapravo jako dobar za skladište, za koje se već i koristi”, pojasnio je prodavatelj skloništa koji ga je također svojedobno kupio od privatnog vlasnika, u šali dodajući da mu je trebao jer se ‘plašio Rusa‘.
Ima i sanitarni čvor
Kako stoji u oglasu, sklonište se sastoji od ukupno šest prostorija i sanitarnog čvora. Pozicionirano je u prizemlju manje stambeno-poslovne zgrade izgrađene 2000. godine.
Ulaz u prostor je iz haustora zgrade kroz vrata standardnih dimenzija ili direktno s ulice kroz klizna armirano-betonska vrata širine 2 metra i debljine 30 centimetara. Betonski zidovi debljine 1 metar armirani su znatno većom količinom armature od standardne gradnje.
Sklonište je opremljeno vlastitim sustavom filtracije zraka s vanjskim usisom te razvedenom ventilacijom kroz čitav prostor. Na raspolaganju je trofazni strujni priključak s vlastitim brojilom, voda, telefonska i TV instalacija. Moguće je vrlo lako izvesti i priključak za plin jer postoji predviđen spoj na postojeću plinsku instalaciju.
Zanimljivo je da se može kupiti i u kriptovalutama, a vlasnik nudi i mogućnost zamjene i kompenzacije, poput drugih nekretnina, pokretnina i vrijednosnih papira.
Iako već duže vrijeme prodaje nekretninu, vlasnik je sada podigao cijenu, slijedeći trend rasta cijene kvadrata, ali i zbog inflacije. Sklonište se prodaje po cijeni od 105 tisuća eura, što je 10 tisuća eura više nego prije dvije godine kada je tražena cijena bila 95 tisuća eura. Time ulazi u prosjek za manje skladišne prostore u Zagrebu.
Pitanje skloništa
Postavlja se pitanje kako atomsko sklonište može biti u privatnom vlasništvu, budući da su se skloništa gradila kao zajednički prostori za zaštitu svih stanara.
Kako je pojasnio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević kada se pitanje skloništa otvorilo nakon početka rata u Ukrajini, država je još prije 11 godina ukinula sve propise koji su regulirali izgradnju i održavanje skloništa.
Grad Zagreb je u studenom 2022. objavio cjelokupan popis skloništa na području grada. Navodi se da je za potrebe zaštite ljudi i materijalnih dobara izgrađeno oko tisuću različitih skloništa. Od tog broja Grad upravlja s 83 skloništa (10 javnih i 73 blokovska skloništa).
Svoje mišljenje o neredu u sustavu upravljanja i održavanja skloništa iste je godine dala i Državna revizija, iznijevši niz naloga i preporuka Ravnateljstvu civilne zaštite i gradovima kako bi upravljanje skloništima za građane bilo učinkovitije.
Od Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ravnateljstva civilne zaštite, očekuje se poduzimanje aktivnosti na donošenju prijedloga propisa kojima bi se utvrdili postupci i načini upravljanja i održavanja javnih i drugih skloništa za građane na području Republike Hrvatske, kako bi se stvorili preduvjeti za učinkovitije upravljanje skloništima u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te drugim skloništima za koja nadležnost upravljanja nije jasno normativno uređena.
(Jutarnji)
