Građani širom BiH izražavaju zabrinutost zbog netransparentnosti i političkih poruka koje prate posjetu hrvatskog premijera
Dok neslužbena diplomatska saga oko prelaska premijera Hrvatske Andreja Plenkovića preko neotvorenog graničnog prelaza u Gradišci i dalje odjekuje u javnosti, sve veći broj građana Bosne i Hercegovine – posebno onih koji prate politička dešavanja – postavlja pitanje: šta se to tačno dogodilo i kakve poruke se ovim šalju? Medijske minute preplavljuju nas hronikama i protokolima, ali malo je odgovora na ključna pitanja koja muče obične ljude.
Plenković je, prema izvještajima, stigao u Banju Luku gdje je imao niz susreta i prisustvovao službenim događajima. Među onima koji su ga dočekali bili su vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić-Babić, premijer RS-a Savo Minić i potpredsjednik RS-a Davor Pranjić, kao i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik. Uz njih, na mjestu su bili i predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović te gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković. Susreti su se odvijali u prisustvu banjalučkog biskupa mons. Željka Majića, a prema protokolu planirano je i položen je i kamen temeljc za Studentsko-kulturni pastoralni centar Petrićevac – projekt koji sufinancira Vlada Republike Hrvatske.
Na papiru – duga lista zvaničnika i protokoliran program
U praksi – pitanja bez jasnih odgovora.
Građane, naročito u Federaciji BiH, najviše zabrinjava činjenica da niko od bošnjačkih političkih kadrova nije bio vidljivo uključen u ove susrete, niti se oglasio time prateći politiku u vezi sa državnim granicama i suverenitetom. Potpredsjednik Federacije BiH, premijer FBiH i drugi visoki dužnosnici nisu se pojavili u kontekstu ovog događaja, iako su to, prema mnogim komentarima iz javnih i društvenih mreža, bili očekivani upravo zbog “visokog državnog susreta” koji se desio u Banjoj Luci – gradu često spominjanom u kontekstu političkih i simboličkih poruka.
Ali nije samo pitanje ko je bio pozvan – već i kako je ušao: premijer Plenković je, prema izvještajima, u Bosnu i Hercegovinu ušao preko graničnog prelaza koji zvanično nije otvoren za promet putnika i roba, zbog čega je nastao dodatni politički i pravni jaz u interpretacijama događaja.
U diplomatskoj sferi, netransparentnost i kontradikcije dodatno podstiču skepsu. Zašto jedan susret ovakvog karaktera nije uključivao jasno prisustvo svih ključnih državnih aktera?
Zašto se najava o otvaranju graničnog prelaza i mosta izmiješala sa političkim blokadama, pa je rezultat bio da se Plenković pojavio u Banjoj Luci, umjesto da to bude zajednički, protokoliran i transparentan državni čin?
Za brojne komentatore ovaj događaj više nije samo protokol; on je postao emblematičan primjer nedostatka koordinacije, pa čak i jasne diplomatske poruke unutar same države. U dijelovima javnosti se ističe da ovaj “skandal nad skandalima” ne testira samo granice državnog protokola, već i granice povjerenja građana u vlastitu političku elitu.
