Sarajevo – Pravni ekspert i publicista Suad Kurtčehajić iznio je tvrdnju da su Muslimani u Bosni i Hercegovini od perioda Austro-Ugarske do danas čak šest puta mijenjali način na koji su se nacionalno i administrativno imenovali.
Prema njegovim riječima, ova pojava nije slučajna, već rezultat političkih pritisaka, promjena državnih sistema i pokušaja nametanja identitetskih okvira kroz različite epohe.
„Identitet se u našim krajevima nije razvijao prirodno, nego je često bio proizvod političkih projekata“, naveo je Kurtčehajić.
On tvrdi da su se u različitim periodima koristili različiti nazivi, koji su bili uslovljeni birokratskom i političkom praksom tadašnjih vlasti, od Austro-Ugarske administracije, preko Kraljevine Jugoslavije i socijalističkog perioda, do vremena nakon raspada Jugoslavije.
Formira se i bošnjačka petorka: NE ŽELIMO S LOPOVIMA IZ SDA!
Izjava je izazvala brojne reakcije u javnosti. Dok jedni smatraju da Kurtčehajić otvara važno pitanje identitetskog kontinuiteta, drugi upozoravaju da se radi o pojednostavljenju složene historijske tematike.
Kontroverze oko ideje „Bosanstva“
Zbog zagovaranja koncepta „Bosanstva“, Kurtčehajić je u pojedinim medijima i dijelu bošnjačke javnosti optuživan da time, kako se navodi, indirektno propagira velikosrpsku politiku. S druge strane, postoje upozorenja da bi ideja Bosanstva mogla predstavljati „novu podvalu“ Srbima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini, s ciljem jačanja unitarističkih političkih koncepata kod Bošnjaka.
Sam Kurtčehahić odbacuje takve optužbe i smatra da je koncept „Bosanac“ moderan i logičan okvir identiteta.
„Bosanac je moderan i jedini logičan put jer se direktno veže za državu. Ipak, kod ljudi postoje dileme, pa nam akademik Ferid Muhić zamjera da je ovo put ka nestanku Bošnjaka. Pri tome se zaboravlja da su prije bili Muslimani, pa nisu nestali. Veliki broj Muslimana je dugo bio neopredijeljen i opet nisu nestali. Proces stvaranja etničke i nacionalne identifikacije je živ i dugotrajan proces“, istakao je Kurtčehajić.
Reakcije vjerskih krugova
Dodatne polemike izazvala je i ranija izjava reis-ul-uleme Huseina ef. Kavazovića, koji je u jednom javnom nastupu ispričao anegdotu u kojoj je pojam „Bosanci“ uporedio s konjima. Kurtčehajić smatra da se radilo više o nespretnoj interpretaciji nego o stvarnom otporu Islamske zajednice prema građanskom identitetu.
Ističe da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini 2013. godine, pod vodstvom istog reisa, vodila snažnu kampanju o važnosti bošnjačkog identiteta.
Tema promjene imena i identiteta u Bosni i Hercegovini i dalje izaziva snažne političke i društvene polemike. Ideja „Bosanstva“ ostaje jedna od najkontroverznijih tema u savremenom bosanskohercegovačkom društvu.
Prilog: ultratrijumfvijesti.info
