SDA Bakira Izetbegovića nastoji da se po svaku cijenu vrati u vlast na nivou BiH, a kampanju uveliko gradi na priči o proporcionalnoj zastupljenosti, odnosno traženju većih prava za pripadnike reda bošnjačkog naroda, upirući prstom i na rezultate posljednjeg popisa stanovništva koji su, podsjećaju iz Republike Srpske, najblaže rečeno, fingirani.
Izetbegović je, naime, govoreći na tribini Kantonalnog odbora SDA Tuzla u Živinicama polovinom oktobra isticao da Bošnjaka ima više od 50 odsto te da se dvije trećine javnih prihoda prikupe na područjima gdje su većinski Bošnjaci, a da se svode na trećinu vlasti, pozicija i uticaja. Pa i manje od toga.
Na te njegove tvrdnje oštro su reagovali i tada republički zvaničnici te mu je, između ostalog, poručeno da je Ustav svim konstitutivnim narodima u BiH dao jednaka prava. Uz to je podvučeno da je to što Izetbegović smatra da bi Bošnjaci zbog brojnosti trebalo da budu nadređeni, a hrišćani njima podređeni u skladu sa njegovom ekstremističkom agendom.
Međutim, da će prvi čovjek SDA nastaviti da istrajava na ovoj temi, ukazuje i jučerašnji sastanak sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. Bakir Izetbegović je u kratkoj izjavi poslije kafe u Parlamentarnoj skupštini BiH istakao da vjeruje u to da Čović želi SDA kao partnera sljedeće godine.
– Popili smo kafu nakon duže vremena, mislim da je pola godine prošlo od jednog takvog relaksiranog susreta. Teme su bile situacija u BiH, glavni akteri, glavni procesi, ali ne namjeravam tu ulaziti u detalje. Čović je posebno zainteresovan za nastavak, deblokadu puta ka EU, a ja za donošenje zakona o proporcionalnoj zastupljenosti. S te strane sam tražio od Čovića da i oni to podrže jer i Hrvatima jedan takav zakon treba – rekao je Izetbegović.
Svoj osvrt dao je kratko i Čović poslije sastanka.
– Ključno je legitimno predstavljanje svakog od naroda. Ako birate člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, da ga biraju Hrvati. Rekao sam da ćemo, ako dobijemo kao prijedlog, dati svoj komentar – istakao je Čović.
Diskusija o zastupljenosti Bošnjaka u institucijama na nivou BiH vođena je nedavno u Parlamentarnoj skupštini u Sarajevu. Bošnjački poslanici su se, naime, žalili na njihovu neproporcionalnu zastupljenost u odnosu na ostale konstitutivne narode, ali za izglasavanje zaključaka koji govore o tome nije bilo entitetske većine.
Iz Srpske je, i nakon jučerašnjeg sastanka Izetbegovića i Čovića, poručeno da je cilj političkih predstavnika Bošnjaka da dominiraju BiH, a što je u sadašnje vrijeme nemoguće.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić je podsjetio da rezultate popisa stanovništva iz 2013. koje je objavila Agencija za statistiku BiH, a prema kojima je Bošnjaka više od 50 odsto u BiH, nije priznala Republika Srpska.
– To je bio fingiran popis i posao koji je podrazumijevao da u jednoj kući bude po 50 prijavljenih ljudi, Bošnjaka, kako bi na taj način ostvarili taj svoj plan i kako bi se to odrazilo i na njihovu zastupljenost u institucijama – rekao je Kojić za “Glas”.
Temu zastupljenosti je forsirao i poslanik Šemsudin Mehmedović, ali je, tvrdi Kojić, kada je pravio rezime svega, samo izdvojio institucije gdje su Bošnjaci manje zastupljeni, a u odnosu na popis iz 2013. godine, pri čemu je izostavio adrese na kojima je manje Srba u odnosu na pravi popis iz 1991.
– To je, jednostavno rečeno, njihova igrarija da kažu da su manje zastupljeni prema, prvo, nevažećem popisu, a drugo, izdvajanjem samo onih institucija gdje ih ima manje u odnosu na popis iz 2013. Očigledno je da je SDA krenula u kampanju. Bili su prilično mirni dvije godine, ali sada su veoma aktivni i agresivno su krenuli u kampanju – istakao je Kojić i podvukao da je SNSD stalno na terenu i u ulozi zaštite Srpske.
I pojedini predstavnici Srba u FBiH godinama upozoravaju da je broj Srba u FBiH, gdje je SDA i najjača stranka, ispod nivoa statističke greške te da je još pogubnija njihova zastupljenost u tamošnjim institucijama.
Tako je jednom prilikom predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović izjavio da su Bošnjaci i Hrvati građani prvog reda u Federaciji, na drugom mjestu su oni koji se izjašnjavaju kao “ostali”, na trećem su Saudijci i vlasnici preduzeća iz islamskih zemalja, dok su Srbi na četvrtom mjestu.
Posljednji popis stanovništva, koji je obavljen 2013, protekao je uz velike probleme, a sve je rezultiralo time da je Republika Srpska objavila svoje podatke tri godine kasnije, nezadovoljna načinom na koji je Agencija za statistiku BiH obradila podatke, odnosno jer su ljudi iz 196.000 spornih popisnica uvršteni u stalno stanovništvo u BiH iako godinama žive i rade u inostranstvu.
Zahvaljujući tom manevru, kako su tvrdili i kako i dalje tvrde zvaničnici Srpske, broj Bošnjaka u BiH prešao je polovinu ukupnog broja stanovnika i iznosi 50,11 odsto, što je i bio cilj bošnjačke političke elite na kojem su radili i sa pojedincima iz statistike.
