U svojoj detaljnoj odluci, Sud je naglasio da Izrael, kao okupaciona sila, ima bezuslovnu obavezu da osigura ispunjenje osnovnih potreba lokalnog stanovništva.

Sud je utvrdio da je stanovništvo Gaze nedovoljno opskrbljeno u smislu člana 59 Četvrte ženevske konvencije te da Izrael mora dozvoliti i pomoći humanitarnim operacijama.

Prema nalazima ICJ-a, nakon događaja od 7. oktobra 2023, Izrael je drastično ograničio ulazak humanitarne pomoći i čak blokirao isporuke humanitarnih i medicinskih zaliha od 2. marta ove godine, dopuštajući samo ograničene isporuke od 19. maja.

Sud je odbacio tvrdnje Izraela da su zaposleni u UNRWA-i povezani s oružanim grupama, navodeći da “Izrael nije dostavio dokaze da je značajan broj uposlenika UNRWA-e član Hamasa” ili, kako je naveo, “drugih terorističkih organizacija”.

ICJ također nije pronašao dokaze o diskriminaciji u raspodjeli pomoći UNRWA-e na osnovu nacionalnosti, rase, vjere ili političkog uvjerenja.

Okupaciona sila nikada ne može pozvati na razloge sigurnosti da bi opravdala opštu obustavu svih humanitarnih aktivnosti na okupiranoj teritoriji – navodi sud, uz ponovljeni stav da je izraelska obaveza da omogući humanitarnu pomoć bezuslovna.

Sud u Hagu donio presudu: Izrael mora dopustiti rad UN agencija u Palestini i omogućiti pomoć
<

Potvrđeno je da se zakon okupacije primjenjuje uz međunarodno humanitarno pravo koje reguliše neprijateljstva i da Izrael mora ispunjavati oba seta obaveza.

Iako se mišljenje Suda fokusira na definisanje Izraelovih pravnih obaveza, a ne na posljedice njihovog kršenja, ICJ je naglasio da Izrael ostaje obavezan po međunarodnom pravu da poštuje, štiti i ostvaruje ljudska prava Palestinaca na okupiranim teritorijama.

Izrael, kao okupaciona sila, nema pravo na suverenitet niti može vršiti suverene ovlasti nad bilo kojim dijelom okupirane palestinske teritorije, uključujući Istočni Jerusalem – saopćio je sud.

Također je ponovljeno da je Izrael obavezan ne koristiti izgladnjivanje civilnog stanovništva kao metodu ratovanja.