Šta se krije iza sastanka predsjednika HDZ-a i SNSD-a u u Banja Luci, te koju su moguću strategiju smislili za nastavak blokada rada i djelovanja institucija Bosne i Hercegovine u intervjuu za “Slkobodnu Bosnu” govorio je Zlatko Miletić, delegat u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. 

– Moram reći da sam malo razočaran koliko građani u Bosni i Hercegovini ne razumiju tu politiku ili tu vrstu suradnje između HDZ-a BiH i SNSD-a koja je višedecenijska. Očigledno oni imaju jedan cilj i to je ustvari istina ovo što je Dodik rekao. On je na ovom posljednjem skupu koliko sam ja to mogao protumačiti da on zapravo predstavlja desno krilo HDZ-a BiH. Očigledno Dodik ima jednu drugu namjeru da eventualno podjelom Federacije BiH dođe do svog konačnog cilja, a to je da evenualno ako bi se desilo da imamo tri entiteta u BiH u svakom slučaju bi je u konačnici bilo lakše podijeliti. 

Upitno i hoće li više biti sjednica Doma naroda 

Bojite li se da je zapravo njihov sastanak u Banja Luci bio dogovor za nastavak blokade prvenstveno rada institucija Bosne i Hercegovine s obzriom da će u narednom periodu vjerovatno HDZ BiH insistirati na izmjenama Izbornog zakona BiH?

– Teško je sada to procijeniti. Domom naroda Parlamentarne skupštine BiH počinje da predsjedava Kemal Ademović. Očigledno da su Čović i Dodik imali taj kontakt da su se već zajednički dogovorili, uslovno rečeno, o foramatu kako će nastupiti. 

Međutim, ono što je potrebno da bh. javnost zna jeste da bi se doržala redovna ili hitna sjednica Doma naroda potrebna je saglasnost najmanje dva člana Kolegija. Znači održavanja sjednice nema dok najmanje dva člana Kolegija nisu za nju. 

Da o dnevnom redu ne opterećujemo sada javnost. Tako da je vrlo upitno. Može se ustvari desiti da do sjednica Doma naroda PS BiH više i ne dođe ukoliko Ademović sa tim njihovim zahtjevima ne bude saglasan. Očigledno su se oni u Banja Luci dogovorili u tom dijelu kako i na koji način će postupati u narednom periodu. 

Bez obzira na tu činjenicu i uslovno rečeno i da se dogovore, vrlo je teško da se desi, bar ovih zahtjevi koje oni postavljaju, a vidimo od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto oko glavnog pregovarača BiH sa EU da uopšte ovi iz “Trojke” nemaju pojima o kome se radi što znači da taj proces nije transparentan. Očigledno su se i o tome dogovorili jer vjerovatno protežiraju nekog kandidata s kojim je zadovoljna i jedna i druga strana, neuključujući treću stranu (Trojku), a da o Bošnjacima kao kategoriji, ružno je to reći, jer u tom smislu mislim da ih niko nije ni konsultovao. 

Ne vjerujem da će takva vrsta prijedloga proći ni na Vijeću ministara BiH, a pogotovo ovi neki akti ili zakoni kada je u pitanju Dom naroda, pa i Predstavnički dom PS BiH. 

Tako da će funkcionisanje ovih preostalih godinu dana biti vrlo upitno i mislim da ništa mi posebno nećemo napraviti u narednoj godini sve do izbora 2026. godine, a onda će građani ukoliko oni procjenjuju da je ovo dobro što se dešava u BiH, i trenutne ove posljednje dvije – tri godine, imat će pravo glasa, pa neka izaberu opet ove iste ako im se ovo sviđa u kakvom društvenom sistemu trenutno žive. 

Nastavit ćemo da gubimo novac kroz projekte

Je li licemjerno govoriti od bh. vlasti da su za evropski put, a u isto vrijeme su dozvolili da se izgubi više od 100 miliona eura pomoći Evropske komisije? I onda imamo situaciju da niko ne priča o odgovornosti nego se priča o tome da je odlična stvar što smo uopšte usvojili Reformsku agendu i mi smo završili svoj posao?

– Upravo tako. Jedan od najvećih problema u Bosni i Hercegovini je upravo taj što ovdje ne postoji odgovornost za bilo šta. Pa tako i za gubljenje tih 108 miliona eura. 

To znači otprilike, da građani razumiju, to bi bilo upitno oko 430 miliona KM što je ogroman novac. Sad da li će to EU odobriti u tom smislu, odnosno Evropska komisija da li će se složiti sa tim planom vjerovatno hoće imajući u vidu kakvi smo mi ovdje u Bosni i Hercegovini. 

Ovdje se zapravo bilo šta teško donosi. Ali, šta građani trebaju razumjeti jeste da ta Reformska agenda, odnosno Plan rasta sadrže projekte na osnovu kojih se, između ostalog, firme ili građani, mislim na radnu snagu trebaju angažovati oko provođenja određenih projekata. 

Pretpostavljam i oko implementacije tih projekata da će biti problema, ali evo to je bilo kakav iskorak da idemo na putu ka EU. 

Brojne su vaše zamjerke i prema samoj Evropskoj uniji, a posebno predsjednici Evropske komisije. Zašto?

– Ono što je licemjerno jeste i ponašanje Evropske unije. Evo imali smo posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen. 

Možda se naši građani u BiH malo bave sa tim, jer ne poznaju doivoljno dobro situaciju inače oko evropskih zvaničnika. Prvo da je takva osoba na takvoj poziciji u EU, a koja je korumprirana i protiv koje su pokrenuta dva sudska postupka i to jedan pred Evropskim sudom u ime evropskih organa, a drugi u Belgiji za netransparentnu nabavku vakcina. Ta afera je poznata kao afera Pfizergate, gdje još nije utvrđeno po kojoj cijeni su iste kupovane. Ta žena je u dva navrata putem poruka na mobilnom telefonu nabavila 1,8 milijardi vakcina. Jedan dio tih vakcina je uništen u vrijednosti oko 4 milijarde eura, a ukupan nivo novca koji je upitan u toj nabavci čak 35 milijardi eura. 

Sada ako se to prevede u ove planove rasta i pomoći koju oni daju Bosni i Hercegovini i drugim zemljama na Balkanu jasno je vidljivo koliko je novaca upropašteno, a koje su mogle bbiti upotrebljene na drugi način. 

Ali, očigledno, i ja smatram da će ovi organi bar kada su u pitanju sudski imati načina da se pozabave tim vidom korupcije. 

EU nas smatra građanima drugog reda 

Imali ste i niz zamjerki na uvođenje novog sistema prelaska granica EU kroz uvođenje EES sistem. U ćemu vidite da je problem u tom slučaju?

– Možda sam i burno reagovao po tom pitanju. Ovo uvođenje ustvari elektronske kontrole građana koji dolaze sa Balkana, samim tim i iz Bosne i Hercegovine mislim da je katastrofalan. 

Od zemalja za koje se govori, ove sa Balkana, a predsjednica Evropske komisije je kružila kroz čitav region, ne vidim da je iko od zvaničnika bilo koje države skrenuo pažnju na taj problem. Ustvari to što rade, a naum je bio da se to uradi još od 2017. godine, pa se odgađalo, je diskriminatorno i da to nije u redu, da na taj način zaista vrijeđaju integritet i dostojanstvo naših građana. U konačnici nam vrijeđaju inteligenciju. 

Jer, ovaj vid tog elektronskog nadzora građana, uključujući biometriju, izvlačenje ljudi na graničnim prelazima, slikanje, uzimanje otisaka prstiju… Mogli su to uraditi ako su htjeli na jedan drugi način. 

Oni su mogli sa državnim organima BiH napraviti sporazum, odnosno sa institucijama poput IDDEEA-e da im se svi podaci koje imamo biometrijski o svim građanima Bosne i Hercegovine dostave tom tijelu. A, ne da građane izvlačite iz autobusa i da to traje satima. A, bit će to još gore kako vrijeme bude odmicalo. Mislim da od zemalja koji očekuju da budu njihovi partneri da je to ponižavajuće. 

Zašto je to tako ne znam, ali očigledno, možda sam ja i pretjerao u svojoj konstataciji, ali ipak oni nas ovdje kada je u pitanju prostor jugoistočne Evrope smatraju građanima drugog reda. 

Možda mi to svojim neradom i zaslužujemo, da nas ne tretiraju kao sebi ravne s obzirom na ponašanje ovih naših zvaničnika koji nisu sposobni bar kada je u pitanju Bosna i Hercegovina dvije godine da bilo šta naprave na tom evropskom putu. Možda je to posljedica i toga. Alim zaista bez obzira šta je motiv da se to uradi, iako se oni vade na migrante i druge stvari, ipak mislim da to zaista nije povod i da sva ta pitanja koja oni pominju kao zvanične razloge mogli su se riješiti na drugačiji način.

Mogli smo prepisati rješenja

Ali, zar je zaista teško usvojiti nekoliko zakona kao takozvanih političkih pitanja kako bi se ostvario napredak na evropskom putu BiH?

– To je naša nesposobnost. Bez obzira na glavnog pregovarača, mi smo nesposobni skoro godinu dana da donesemo izmjene i dopune zakona o VSTV BiH. Po meni na vrlo jednostavan način se to moglo uraditi imajući u vidu činjenicu da su dvadesetak primjedbi dali članovi Venecijanske komisije. 

Dovoljno je bilo da službenici Ministarstva pravde BiH to prepišu i da uvaže, između ostalog, a sadržani su u tome i prijedlozi VSTV-a BiH. Međutim, to ni do sada nije urađeno iz nepoznatih razloga. Očigledno da postoji još jedna tu intencija od koje oni ne mogu da odustanu, a to je da oni zadrže neku vrstu političke kontrole nad tim tijelima. Kada to kažem prvenstveno mislim na HDZ i SNSD. 

Oni nastoje u tom reformskom putu, koga oni nazivaju reformskim, da u svakom od tih uspostavljenih tijela da naprave neku vrstu doma naroda gdje će se opet odlučivati na etničkim i nekim drugim principima, a ne na profesionalnim. To je veliki problem. 

Također, Zakon o Sudu BiH, i tu imamo sličan problem. Mislim da jednostavno ljudi nisu dirali pitanje nadležnosti. Po meni je manji problem gdje će to biti. Ali, evo u kontekstu ekonomičnosti i racionalnosti, to i piše u oba zakona i u Zakonu o krivičnom postupku i Krivičnom zakonu BiH da oni o tome moraju voditi račina, jer je to jedan od principa. Nemam ništa protiv da to bude i u Istočnom Sarajevu. Međutim, zašto ljudima treba toliko vremena da se usaglase oko nekih pitanja koja su po meni jednostavna treba pitati njih, jer ne znam odgovor na to pitanje.

Ali, ukoliko su imali namjeru, a vidim da imaju da zadrže taj narativ, nacionalnog, etničkog, da je to najbitnije u odlučivanju, pa i u tijelima koja uopšte ne bi trebala takva biti. Ako uspostavljamo pravnu državu onda se trebamo voditi nekim drugim principima. Znam kako ću se ja ponašati i zaista u narednom periodu ću u svemu onome što ne prepoznam da je istinski reformski za to neću glasati.