Optuženi ratni zločinac Branislav Gavrilović Brne umro je ovih dana u Beogradu u 61. godini, nakon duge i teške bolesti, javila je Srna.
Tužilaštvo BiH je protiv ovog “prvog sarajevskog Šešeljevca” u decembru 2020. godine podiglo optužnicu kojom se teretio za zločine počinjene nad bošnjačkim i hrvatskim žrtvama na području Ilidže i Hadžića tokom 1992. i 1993. godine.
Munjine informacije
U značajnom tekstu na portalu Slobodne Bosne, ugledni bh. novinar Senad Avdić opisao je kako je Gavrilović “gradio karijeru” od uličnog dilera i siledžije do četničkog vojvode i ratnog zločinca.
Avdić opisuje nedovoljno poznatu, a značajnu epizodu odbrane Sarajeva, u kojoj je učestvovao i današnji zastupnik u Domu naroda BiH Zlatko Miletić, nakon značajnih informacija dobijenih od profesionalaca iz SDB-a Sarajevo, na čijem je čelu bio Munir Alibabić Munja.
Nakon povratka s hrvatskog ratišta, 21. aprila 1992. godine, Brne Gavrilović sa svojim četnicima kreće u prvi borbeni zadatak – spajanje srpskih snaga sa Grbavice s njihovim suborcima na Pofalićima, čime bi glavni grad BiH bio presječen.
“Jedan od njegovih kolega sa obuke u Bubanj Potoku, Slavko Aleksić, postavljen je za komandanta srpskih snaga na Grbavici. Postrojavanje Gavrilovićevih vojnika obavljeno je na platou Spomen-parka na Vracama, odakle su se spustili na Grbavicu i preko Ulice Rave Janković krenuli prema mostu Bratstva i jedinstva kod Ekonomske škole. (U tom dijelu grada, sve do odlaska u zatvor, a kasnije i Beograd, živio je i Vojislav Šešelj). Pripadnici SDB-a Sarajevo su, prateći komunikaciju iz Policijske škole na Vracama, presreli razgovore u kojima se najavljuje akcija paravojne jedinice pod komandom Branislava Gavrilovića Brneta. Rečeno je da će, po prelasku mosta na Miljacki i spajanju s odredima na Pofalićima koje je predvodio Lazar Bojanić, imati podršku pripadnika JNA iz kasarne Maršal Tito.”
Miletić je prvi zapucao iz “Hecklera”
SDB Sarajevo, na čijem je čelu bio Alibabić, o tim agresorskim planovima informira Policijsku stanicu Novo Sarajevo, čiji je komandir od početka rata bio Zlatko Miletić.
“Napravili smo im zasjedu kod Željinog stadiona”, svjedočio je Avdiću kasnije jedan od sarajevskih policajaca.
“Brnetovi četnici, njih oko 40–50, kretali su se u streljačkom stroju dužine oko 150 metara. Nosili su maskirne uniforme, crne kape na kojima je bila traka sa grbom. Djelovali su ili kao da ne poznaju teren, ili da nisu očekivali da će im se iko suprotstaviti na njihovom pohodu. Naš komandir Zlatko Miletić je prvi zapucao iz ‘Hecklera’, onda smo se mi ostali pridružili. Preživjeli četnici su se razbježali po haustorima stambenih zgrada i poslovnim prostorima po kojima smo djelovali iz ručnog bacača. Puno ih je stradalo, kasnije sam čuo da je ukupno 18 Gavrilovićevih četnika preživjelo našu sačekušu.”
Toga je dana ranjen i Branislav Gavrilović, što je potvrdio u razgovoru s Vojislavom Šešeljem, objašnjavajući da je rana bila prostrijelna, ali da će se oporaviti.
Gavrilović se žalio da su mu lokalni vojni zapovjednici dali pogrešne informacije, tvrdeći da će akcija proći bez “otpora muslimana”, što se pokazalo fatalnim.
On potom traži od Šešelja da intervenira kod političkog i vojnog vrha sa Pala da pošalju pojačanje i spasu 18 njegovih vojnika koji su se nalazili u neprijateljskom okruženju.
Šešelj mu u telefon iz Beograda govori:
“Slušaj, ja sam sad zvao Pale i ne mogu Radovana nikako da nađem i niko ga ne može naći. Ali sam poručio da, ako te naši ne izvuku, da ćemo povući sve naše ljude sa svih frontova i da nećemo više slati nigdje, šta.”
“Dedo” s ručnim bacačem
Zlatko Miletić je zaista potvrdio ove navode s početka rata, aprila 1992. godine, upućujući zahvalnost kolegi Avdiću.
“Svega nas pet, tri pripadnika protivoklopne grupe Teritorijalne odbrane (TO), kasnije Armije BiH, od kojih je rahm. ‘Dedo’ s ručnim bacačem odigrao ključnu ulogu, policajac iz moje stanice rahm. Borčak Ramiz i ja, uspjeli smo da zaustavimo napredovanje agresora. Pošto nikad nije kasno, zahvaljujem se g. Dahiću (Ismet, zapovjednik Prve brigade policije tokom agresije), g. Bezdrobu (Enes, policijski načelnik u Starom Gradu – Sarajevu u navedeno vrijeme) i policajcima iz Starog Grada, rahm. Ćeli Ramizu (Delalić) i pripadnicima njegove jedinice koji su nam pritekli u pomoć i pomogli da uspostavimo liniju odbrane zajedno s građanima i braćom Hatibović.”
I bi Bosna slobodna…
