Nakon višednevnog bombardovanja, Izrael je započeo kopnenu ofanzivu na grad Gazu – uprkos upozorenjima, pa i onima iz vlastitog vojnog vrha.
Očekuju se teške borbe s Hamasom, kojeg mnoge zapadne države smatraju terorističkom organizacijom, iako raste broj onih koji osporavaju tu kvalifikaciju.
Razaranja i humanitarna kriza
Prema palestinskim podacima, samo do utorka ujutro ubijeno je najmanje 35 osoba. Infrastruktura je razorena, a šteta u Gazi procijenjena je na više od 7,29 milijardi dolara. UN navodi da je 36.611 zgrada oštećeno, od čega gotovo 8.600 potpuno uništeno.
Od marta 2025. godine, oko 796.000 ljudi postalo je izbjeglice, većinom u samom gradu Gazi.
Snaga Hamasa
Izraelske procjene govore da u gradu još uvijek djeluje do 3.000 boraca Hamasa. Iako je vojno krilo nekada brojalo 30.000 ljudi, prema izraelskim snagama, ubijeno je njih 23.000. Stručnjaci ističu da se Hamas transformisao u decentralizovanu gerilsku grupu koja uspijeva regrutovati i do 30.000 novih članova, većinom bez vojne obuke.
Posljedice za civile
Skoro dva miliona stanovnika Gaze pogođeno je ratom, a stotine hiljada ljudi ponovo bježe iz svojih domova. UNICEF upozorava na „pogubne posljedice“ za više od 450.000 djece, dok UN i humanitarne organizacije bilježe stanje gladi.
Taoce ugrožava ofanziva
Životi izraelskih talaca dodatno su ugroženi kopnenim operacijama. Glasnogovornik Hamasa izjavio je da se oni drže u istim područjima gdje se nalaze i borci. Porodice talaca u Izraelu uputile su apel vladi da hitno postigne dogovor o njihovom oslobađanju.
Reakcije u Izraelu i arapskom svijetu
Dok dvije trećine Izraelaca, prema anketama, podržava dogovor o razmjeni talaca za prekid vatre, arapske države pojačavaju pritisak. Na samitu u Dohi, katarski emir optužio je Izrael za genocid, dok je egipatski predsjednik nazvao Izrael „neprijateljem“. Analitičari ocjenjuju da bi i UAE i Bahrein mogli preispitati svoje odnose s Izraelom.
