Dodik
Profesor ustavnog prava i bivši savjetnik članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, Milan Blagojević, tvrdi da postoji konkretan pravni signal koji upućuje na mogućnost oslobađajuće presude Miloradu Dodiku.
Prema njegovim riječima, jedan “neupadljiv” detalj iz posljednjih odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta može imati ključnu ulogu u razvoju predmeta koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske.
Blagojević se pozvao na zakon koji je Schmidt nedavno nametnuo, a koji se tiče finansiranja institucija BiH. Konkretno, riječ je o članu 5. tog zakona – posljednjem članu na zadnjoj stranici – koji, kako navodi, do sada nije privukao dovoljno pažnje medija i stručne javnosti.
Zaokret u praksi OHR-a
„Za razliku od dosadašnje prakse OHR-a, po kojoj su zakoni stupali na snagu odmah po objavljivanju na internet stranici, Schmidt je ovoga puta odlučio da zakon stupi na snagu tek osmog dana od dana objave. To je presedan“, ističe Blagojević.
On podsjeća da je, kada je 1. jula 2023. Schmidt nametnuo krivično djelo neizvršenja odluka visokog predstavnika, to djelo stupilo na snagu odmah – već 2. jula. Dakle, bez ikakvog odgađanja.
„Sada se dešava nešto sasvim suprotno. Ova promjena u proceduri – da se zakon objavljuje, ali stupa na snagu tek nakon osam dana – može služiti kao temeljni pravni argument za Sud BiH da donese oslobađajuću presudu Miloradu Dodiku“, tvrdi profesor Blagojević.
Priprema terena za sudsku odluku?
Po njegovom mišljenju, cilj ovakve promjene nije dovođenje u pitanje ovlasti OHR-a da nameće zakone – što bi bila suštinska osnova za pravnu debatu – nego tehnički momenat: da je Schmidtova odluka iz jula 2023. trebala biti objavljena sa odgodom stupanja na snagu, a ne odmah.
„Sud BiH bi, u mogućem obrazloženju oslobađajuće presude, mogao da se pozove upravo na to – da je i sam visoki predstavnik naknadno ‘priznao’ grešku u proceduri time što je u novijem zakonu odredio osmodnevni rok za stupanje na snagu“, navodi Blagojević.
Dvostruki standardi?
Ovakva logika bi, tvrdi on, omogućila oslobađanje Milorada Dodika bez formalnog dovođenja u pitanje Schmidtovih ovlasti – što bi zadovoljilo i političku ravnotežu: Dodik bi bio oslobođen, a OHR-ove nametnute odluke bi ostale formalno važeće za sve ostale.
Blagojević zaključuje da je riječ o političko-pravnom “trgovanju”, u kojem se balansira između pravde, interesa i pritisaka iznutra i izvana.
Ako Sud BiH zaista prihvati ovaj pristup, predmet “Dodik” mogao bi postati presedan u načinu kako se primjenjuju odluke visokog predstavnika – i za koga se primjenjuju.
📢 Imate mišljenje o ovoj temi?
Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL
