Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), ključna institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i zaštiti sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine, već godinama suočena je s ozbiljnim problemom: narušenom nacionalnom ravnotežom na rukovodećim pozicijama.
Ova disfunkcionalnost ne ogleda se samo u statistici, već i u sve očiglednijoj nemoći agencije da djeluje ravnomjerno na teritoriji cijele države.
Prema dostupnim analizama, Bošnjaka unutar SIPA-e nedostaje čak 56 kako bi se ispoštovala zakonska proporcionalna zastupljenost. Suprotno tome, broj Srba premašuje kvotu za 70, a Hrvata za 11. Ovakva disproporcija nije novost – korijeni problema datiraju još iz mandata Gorana Zubca, a nastavili su se i za vrijeme Perice Stanića, te aktuelnog direktora Darka Ćuluma, koji, prema mišljenju mnogih, pokazuje manjak volje da problem riješi.
Posebno zabrinjava podatak da se Bošnjaci, iako su brojčano prisutni u SIPA-i, gotovo uopće ne nalaze na ključnim funkcijama. Od pet najvažnijih pozicija, samo jedna pripada Bošnjaku. Nakon odlaska Vahidina Šahinpašića i Enesa Karića, njihova mjesta su zauzeli kadrovi iz reda drugih naroda – Žarko Kalem i Dalibor Milošević. Ovaj trend govori u prilog sustavnom zanemarivanju principa ravnopravnosti.
Međutim, najveća enigma ostaje – zašto Bošnjaci u SIPA-i šute? Umjesto da otvoreno govore i institucionalno reaguju, preovladava pasivnost. Autor članka ovu šutnju vidi kao ključni faktor koji dodatno jača položaj aktuelnog rukovodstva, posebno Ćuluma, koji sve češće biva povezan s interesima politike Milorada Dodika.
Naime, Dodik već godinama javno osporava legitimitet SIPA-e, posebno njeno djelovanje na teritoriji Republike Srpske. Istovremeno, SIPA nastavlja egzistirati s glavnim sjedištem u Banjaluci, dok u praksi većinu svojih aktivnosti obavlja isključivo u Federaciji BiH. Reakcije na ovakvo stanje izostaju – i iz same agencije, i iz bošnjačkog kadra unutar nje.
Ovakvo stanje proizvodi više problema:
Ključne funkcije se popunjavaju bez obzira na nacionalnu strukturu.
Direktna saradnja SIPA-e s Tužilaštvom BiH je minimalna.
Rukovodstvo Republike Srpske aktivno podriva legitimitet državnih institucija.
A bošnjački kadrovi ostaju nijemi posmatrači urušavanja ustavnog poretka.
Posljedice su ozbiljne: smanjena efikasnost SIPA-e u borbi protiv kriminala i korupcije, pad povjerenja građana u institucije, te opasnost da agencija postane alat političkih manipulacija, umjesto profesionalna i nepristrasna struktura.
U konačnici, sve ukazuje na urgentnu potrebu da se Bošnjaci u SIPA-i aktivno uključe u zaštitu institucionalnog poretka. Pasivnost i tišina postaju teret koji prijeti urušavanju ne samo jedne institucije, već i cjelokupnog sigurnosnog sistema države.
Vrijeme za čekanje je prošlo. Vrijeme je da se zatraži poštivanje zakona, proporcionalnost i jednakost svih naroda – jer šutnja više nije opcija, a cijena može biti previsoka.
📢 Imate mišljenje o ovoj temi?
Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL
