Iako Stranka demokratske akcije (SDA) u svojoj najnovijoj programskoj deklaraciji ističe opredijeljenost za izgradnju suverene, demokratske i građanske Bosne i Hercegovine, ključno pitanje ostaje – da li bi Hrvati i Srbi, kao pripadnici druga dva konstitutivna naroda, uopće dali glas toj partiji u jednoj takvoj građanskoj državi?
U teoriji, građanski koncept podrazumijeva prevazilaženje etničkih podjela i omogućava svakom građaninu pravo da bira i bude biran bez obzira na nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost. U praksi Bosne i Hercegovine, to je ideal koji se godinama sapliće o ustavne, političke i društvene prepreke.
SDA – građanska stranka ili bošnjačka dominantno?
Iako iz vrha SDA dolaze poruke o opredijeljenosti za građanski model, percepcija stranke na terenu ostaje vezana primarno uz bošnjačko biračko tijelo. Među Srbima i Hrvatima, SDA se doživljava kao nacionalna bošnjačka partija, pa čak i kada zastupa principe građanske jednakosti. Dio odgovornosti za to snosi i sama SDA, čiji politički diskurs i praksa često oscilira između građanskog i etničkog, u zavisnosti od političkog konteksta.
Pitanje povjerenja i političke kulture
Politički analitičari ističu da je stvarni problem nedostatak međunacionalnog povjerenja i političke volje. Profesor Nurko Pobrić navodi da građanska država nije nemoguća, ali da u BiH ne postoji konsenzus o tome kako država treba da izgleda. „Ako bi svi građani BiH, bez obzira na identitet, prihvatili državu kao zajedničku, izgradnja građanskog modela bila bi moguća“, rekao je on za Radiosarajevo.ba.
Ipak, bez simboličke i stvarne participacije Srba i Hrvata u ideji građanske države, teško je očekivati da bi oni, u hipotetičkom građanskom sistemu, masovno glasali za SDA. Povijesni i politički teret, nacionalne tenzije, ali i realne političke razlike ostaju snažna barijera.
Da li je građanska BiH realna bez promjene Ustava?
Analize upućuju na to da je građanska država moguća tek uz izmjenu postojećeg Ustava, koji favorizira etničko-teritorijalni koncept. Presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima „Sejdić-Finci“, „Zornić“ i drugim obavezuju BiH da ukloni sistemsku diskriminaciju na etničkoj osnovi. Bez toga, ulazak u EU je iluzija, upozoravaju pravni stručnjaci.
No, promjena Ustava zahtijeva dvotrećinsku većinu u Predstavničkom domu i podršku u Domu naroda, što znači da bez saglasnosti HDZ-a i SNSD-a – sve ostaje na nivou deklaracije.
Građanska država, ali čija?
Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam upozorava da je građanski koncept danas dalji nego što je bio prije 20 godina. „Nacionalni lideri su postali plemenske vođe, a Dayton je zakovao stanje etničke podjele. Promjena je moguća, ali samo ako građani svih naroda doista žele Bosnu i Hercegovinu kao zajedničku državu“, ističe Popov.
Zato se vraćamo na početno pitanje: da li bi Srbi i Hrvati glasali za kandidate SDA u građanskoj BiH?
Ako SDA želi biti shvaćena kao građanska stranka, mora napustiti isključivu oslonjenost na bošnjački etnički korpus, otvoriti se prema drugim narodima, ponuditi im kandidature, pozicije i konkretne politike koje nisu percipirane kroz prizmu majorizacije. Do tada, građanska BiH ostat će teorijski ideal, a glasovi Srba i Hrvata za SDA – statistička rijetkost.
Balkan X portal
📢 Imate mišljenje o ovoj temi?
Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL
