Nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele zračne napade na tri ključna iranska nuklearna postrojenja – Fordo, Natanz i Isfahan – međunarodna zajednica s velikom pažnjom prati moguće korake odmazde Teherana.
Prema dostupnim informacijama, Iran razmatra najmanje tri moguća pravca odgovora.
Iran bi, u znak reciprociteta, mogao napasti izraelski Nuklearni istraživački centar “Shimon Peres Negev” u Dimoni. Ovo bi predstavljalo jasan signal da su iranske “crvene linije” pređene, ali i vrlo rizičan potez koji bi mogao izazvati direktnu eskalaciju regionalnog sukoba u širi rat.
Visoki iranski zvaničnici su još prije američkog napada za Al Jazeeru najavili da bi “Dimona mogla postati legitimna meta” u slučaju intenziviranja sukoba.
Napadi na američke baze u regiji
Iran ima u dometu gotovo sve značajne američke baze na Bliskom istoku. S arsenalom od oko 3.000 balističkih raketa, među kojima su i najnoviji modeli poput Hajbar (domet 2.000 km, bojeva glava 1.500 kg), Iran može ugroziti:
Al Udeid (Katar) – najveća američka baza u regiji, svega 300 km od Irana
Baza Pete flote (Bahrein) – blizu iranske obale, s oko 9.000 američkih vojnika
Al Asad (Irak) – već jednom pogođena nakon ubistva Sulejmanija 2020.
Kamp Arifjan (Kuvajt) i Al Dhafra (UAE) – u dometu raketa srednjeg dometa
Iran bi napadom na ove baze mogao nanijeti značajnu štetu američkim snagama i infrastrukturi, uz potencijalno veliki broj žrtava.
Jedna od najopasnijih, ali i najvjerovatnijih opcija jeste pokušaj blokade Ormuskog moreuza – strateškog prolaza kroz koji svakodnevno prolazi oko 25 posto svjetske nafte. Takav potez mogao bi uzdrmati globalno tržište energenata, izazvati rast cijena nafte iznad 100 dolara po barelu i ozbiljno ugroziti ekonomsku stabilnost brojnih država.
U slučaju potpune blokade, posljedice bi bile globalne – naročito za zemlje Azije koje ovise o nafti iz Zaljeva.
Mogućnost napada na energetske objekte u Saudijskoj Arabiji, UAE i drugim arapskim državama zasad se čini manjom, jer nisu direktno učestvovale u američkom napadu. Ipak, Iran bi mogao aktivirati saveznike iz Jemena, kao što je to bio slučaj 2019. kada su napadi Huta privremeno obustavili 5 posto globalne naftne proizvodnje.
Iran raspolaže i naprednim dronovima, brzim čamcima, protubrodski vođenim projektilima i hipersoničnim raketama, što mu omogućava da djeluje brzo, iznenadno i sa velikim dometom.
Analitičari smatraju da će Iran pažljivo birati trenutak i ciljeve, kako bi maksimalno iskoristio politički i vojni efekat odmazde, bez ulaska u direktni i sveobuhvatni rat sa SAD-om.
📢 Imate mišljenje o ovoj temi?
Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL
