Dok javnost raspravlja o prethodnim napadima, iza kulisa se pripremaju novi, ambiciozniji potezi.
Prema informacijama koje je objavio The Washington Post, ukrajinske sigurnosne službe — SBU i GUR — ne samo da ne usporavaju, već šire spektar svojih aktivnosti.
Pritom se sve češće prelazi granica onoga što su i sami saveznici unutar NATO-a spremni tolerirati.
U fokusu operacija sada nisu samo ciljevi na kopnu, već i oni na moru. I dok američki dužnosnici pokušavaju ublažiti posljedice prethodnih događaja, u Kijevu se već kroje planovi za sljedeći potez koji bi mogao imati snažan odjek na geopolitičkoj sceni.
Prema istim izvorima, ukrajinske službe “sustavno su radile” na nizu složenih akcija duboko unutar ruskog teritorija. Napadi na aerodrome, kao i operacija na Krimskom mostu, navode se kao primjeri takvih poteza.
Iako je Moskva potvrdila da je došlo do eksplozije na mostu, istaknuto je da konstrukcija nije ozbiljnije oštećena. Ipak, simbolika napada i medijski snimci koje su Ukrajinci odmah objavili dodatno su pojačali tenzije.
Washington je, prema pisanju američkih medija, počeo sve otvorenije izražavati zabrinutost zbog prevelikih rizika. Kako navodi The Washington Post, američki dužnosnici više su puta upozoravali Kijev da su ovakve operacije previše rizične i da bi mogle dovesti do neželjenih posljedica.
Ipak, čini se da Kijev ne planira stati. U ovom trenutku, čak ni uvjeravanja najbližih partnera ne utječu na zacrtani kurs.
Jedna od posljednjih operacija dobila je naziv „Paukova mreža“. Radi se o akciji izvedenoj 1. lipnja korištenjem FPV dronova, koji su usmjereni na više ruskih aerodroma. Napadi su ciljali objekte u Ivanovskoj, Rjazanskoj i Amurskoj oblasti.
Ministarstvo obrane Ruske Federacije priopćilo je da su pokušaji odbijeni, ali su zabilježeni požari u Murmanskoj i Irkutskoj oblasti. Tamo su, prema dostupnim informacijama, dronovi lansirani s lokacija u blizini samih baza.
Unatoč nanesenoj šteti na zrakoplovnoj tehnici, prema navodima ruskog Ministarstva vanjskih poslova, ljudskih žrtava nije bilo. Dužnosnici u Moskvi poručili su da će oštećeni zrakoplovi biti popravljeni i vraćeni u upotrebu.
Međutim, izjava glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova nagovještava da će odgovor uslijediti, ali kada „vojni vrh to procijeni potrebnim“. Također je poručio da bi međunarodna zajednica trebala osuditi ovaj napad, ali da takve reakcije zasad izostaju.
Donald Trump, sadašnji predsjednik SAD-a, otkrio je da je o svemu razgovarao s Vladimirom Putinom i zamolio ga da se suzdrži od odgovora. Prema Trumpovim riječima, ruski čelnik poručio mu je da će morati reagirati jer je „prijeđena granica“.
Trump je tom prilikom izrazio i nezadovoljstvo ponašanjem ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, naglasivši da bi se „trebao više posvetiti mirovnim pregovorima u Istanbulu nego ovakvim akcijama“.
Situaciju dodatno kompliciraju novi planovi. Prema informacijama koje prenosi WP, Kijev razmatra izvođenje iznenadnih napada na moru, i to daleko od Crnog mora.
Konkretno, navodi se da SBU razvija operaciju u kojoj bi morski dronovi mogli biti skriveni u običnim teretnim kontejnerima i lansirani u sjevernom dijelu Tihog oceana, kako bi bili usmjereni na brodove Rusije ili njezinih saveznika. To bi značilo znatno proširenje geografskog okvira operacija.
Način na koji ukrajinske službe trenutno djeluju jasno pokazuje da su spremne igrati na sve ili ništa. U očima pojedinih saveznika, takvo ponašanje više nije herojsko, već hazardersko, s potencijalno dalekosežnim posljedicama. Dok Kijev pokušava iznenaditi Moskvu, sve je više znakova da počinje iznenađivati i Washington.
I upravo tu leži problem. Kada saveznik počne ignorirati upozorenja, pitanje nije samo što se sljedeće sprema — već koliko dugo će trajati strpljenje onih koji sve to financiraju.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
