Na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a, koje je proteklih dana bilo obilježeno proslavom 30. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma, Srbija je doživjela diplomatski hladan tuš.
Naime, pokušaj Beograda da iz deklaracije izbaci konkretno spominjanje Republike Srpske nije uspio – amandman je odbijen, a izvorni tekst ostao je neizmijenjen.
Deklaracija koja je usvojena na zasjedanju izražava, kako se navodi, „duboku i ozbiljnu zabrinutost“ zbog najnovijih poteza Republike Srpske. U članku 22. naglašava se važnost stabilnosti zapadnog Balkana, ali se također ističe da zakonske inicijative i odluke unutar entiteta RS „ugrožavaju ustavni poredak, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine“, kao i duh samog Daytonskog sporazuma.
Srbija je, očito predvidjevši ovakvu formulaciju, pokušala intervenirati službenim amandmanom kojim se tražilo da se ime Republike Srpske izostavi iz tog konteksta.
Međutim, prijedlog nije naišao na podršku i ubrzo je odbačen – prenosi sarajevsko Oslobođenje, pozivajući se na službene izvore iz skupštine.
Potpredsjednica Parlamentarne skupštine NATO-a, Agnes Vadai, nije ostavila puno prostora za različita tumačenja. Jasno je izrazila podršku „cjelovitoj i funkcionalnoj Bosni i Hercegovini“, čime je naglasila da je jedinstvo zemlje crvena linija za Zapad.
Američki kongresnik Mike Turner, koji predvodi Delegaciju SAD-a u PS NATO, zajedno s predsjednikom skupštine Marcosom Perestrelom, izdao je zajedničku izjavu. Njihova poruka bila je jasna – situacija u BiH je zabrinjavajuća i zahtijeva pažnju saveznika.
Obojica su istaknula da se zemlja nalazi na „kritičnoj prekretnici“ te su upozorili na faktore destabilizacije, kako su ih nazvali.
Posebno su istaknuli retoriku i djelovanje koje dolazi iz entiteta RS, ocijenivši da takvo ponašanje može potkopati temelje ustavnog poretka u zemlji. „Pozdravljamo jedinstveni stav SAD-a i europskih lidera u osudi takvog ponašanja“, naveli su, dodajući da je sprječavanje sigurnosnog vakuuma u regiji nužno i da ovi koraci imaju punu podršku.
Iako je naglasak bio na suradnji i jedinstvu, ton izjave bio je sve samo ne umirujući. „Povratak destabilizaciji i sukobima nije prihvatljiva opcija“, poručili su Turner i Perestrello, pozvavši sve političke aktere u BiH na dijalog, poštivanje Ustava i jačanje vladavine prava.
Poruka između redaka jasno se odnosi na političko vodstvo u Republici Srpskoj, a neizravno i na službeni Beograd. Odluka da se ne prihvati amandman Srbije može se tumačiti i kao signal NATO saveznika da su spremni stati iza jedinstvene Bosne i Hercegovine – makar diplomatski hladno i bez mnogo prostora za kompromis.
No, pravo pitanje ostaje: hoće li ovakva formulacija pridonijeti stabilnosti ili će dodatno produbiti jaz između Banje Luke, Sarajeva i Beograda? I gdje je tu mjesto stvarnom dijalogu, a ne deklarativnom pozivanju na reforme i jedinstvo?
Odgovor vjerojatno nećemo dobiti odmah, ali čini se da se zapadni Balkan ponovno našao pod budnim okom Bruxellesa i Washingtona – i to s razlogom.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
