Viaduct – 110 miliona KM; Vjetropark Trusina 102 miliona KM; RiTE Ugljevik – 1,359.644.120 KM (695.175 miliona eura); Rite Gacko 195,5 miliona KM (100 miliona eura), GIKIL 685,354 miliona KM (400 miliona dolara); Kamen-Dent – 518,294.950 KM (početno 265 miliona eura)…
Dok se bh javnost zabavlja vijestima o neuspjelom pokušaju uhićenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika od strane nekoliko inspektora SIPA-e, a što su spriječili policijski službenici MUP RS-a i Specijalne antiterorističke jedinice te je prouzročeno novo ‘opsadno stanje’, svaki novi dan BiH po arbitražnoj presudi u korist slovenske tvrtke Viaduct košta 18.000 KM kamata za porezne obveznike.
No, to je tek uvod, bez pretjerivanja, financijskog pakla koji prijeti BiH, najvećim dijelom zbog pogrešnih odluka vladajućih iz RS-a, ali ni u Federaciji „nisu cvećke“, piše dnevni.ba.
Slučajem Viaduct u opasnosti nacionalni interesi BiH
BiH potresaju posljedice arbitražne presude u slučaju Viaducta, gdje će se toj slovenskoj tvrtki zbog jednostranog raskida koncesijskog ugovora o izgradnji HE na rijeci Vrbas morati isplatiti čak 116 miliona KM. Za sada, dug će, izgledno je, najvećim dijelom platiti država BiH, ali i Federacija će snositi ozbiljne posljedice ovog finansijskog gubitka.
Na koncu „poravnanja“, dug će platiti porezni obveznici RS-a i to prema Ugovoru iz 2017. godine sklopljenim između Željke Cvijanović kao tadašnje premijerke RS-a i Denisa Zvizdića kao tadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Zbog visokog presuđenog iznosa u slučaju Viaduct slovenske tvrtke iz Portoroža, potom i blokade BHANSA-e, ključne agencije koja nadzire bh nebo, kao i zahtjevom za ovrhom nad Središnjom bankom BiH u Mostaru, ovaj slučaj može se nazvati nacionalnim interesom države BiH – zbog izravnog financijskog udara na sigurnost BiH (BHANSA) i financijsku stabilnost (Središnja banka BiH).
Financijsko uništenje BiH
Druga tema je hoće li bh pravosuđe istražiti i presuditi odgovorne za nevjerojatan gubitak i dovođenje BiH, ali i bh entiteta RS u financijsku dubiozu. Međutim, u cijelom slučaju, vrlo je sumnjiva i sama slovenska tvrtka Viaduct čiji su računi često blokirani, a neke su sumnje da ona danas niti ne postoji. Na koncu, ispostavlja se kako je 116 milijuna KM najunosnija zarada slovenskog Viaducta. Ovo je posljednji alarm za, iako zakašnjelim, djelovanjem institucija BiH.
Da će na račun BiH doći još dugova RS-a za naplatu rekao je prije nekoliko dana za N1 BiH Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija i trezora BiH. On, između ostalog, smatra da RS na ovaj način želi financijski uništiti BiH.
Naime, podsjetimo da je članica Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević nedavno komentirajući slučaj ‘Viaduct’ rekla kako je ta afera “predvorje financijskog pakla i ujedno kraha koji je pred Republikom Srpskom i državom Bosnom i Hercegovinom”. Pandurević je naglasila da nad RS-om visi 2,2 milijarde KM arbitraža.
-Afera ‘Viaduct’ tek je predvorje financijskog pakla i ujedno kraha koji je pred RS i BiH. Više od 2,2 milijarde K iznose četiri arbitražna postupka i jedan zahtjev za mirno rješavanje spora ( Elektroprivreda Hrvatske u slučaju RiTE Gacko). Od ta četiri arbitražna postupka dva su okončana (‘Viaduct’ i tužba Slovenije zbog RiTE Ugljevik u Beogradu), dok je treći u tijeku (arbitraža u Washingtonu po tužbi Slovenije u slučaju RiTE Ugljevik), a četvrti pred pokretanjem (‘Trusina’). Tašna-mašna firma, bez zaposlenih, dobila je arbitražni spor težak 100 milijuna KM plus dnevne kamate 18.000 KM. Pikanterija je da je Vlada RS-a odbila nagodbu u iznosu od milion eura, navela je Pandurević, ističući kako se Internet pretragom može doznati da Viaduct nema zaposlenih i da su mu računi često u blokadi.
-Ako probate guglati nešto o vlasnicima, ponovo misterija. Njihova imena se spominju samo u kontekstu arbitraže. Ni slike ni tona, a očekivalo bi se da posla imamo sa ‘krupnim ribama’. Zanimljivo je da nitko iz vlasti u RS nije demantirao da su odbili nagodbu od milion eura, pa se postavlja logično pitanje –je li nagodba odbijena zbog većeg kolača!?, upitala je Pandurević.
Navela je da je pred RS-om, sudeći prema izvještaju Pravobranilaštva BiH još jedna identična arbitraža – vjetropark “Trusina”.
-Ovaj put riječ je o 102 miliona eura. Odvjetnički ured ‘Baroš’, koja je inače zastupala i ‘Viaduct’, obratila se Vijeću ministara opomenom pred pokretanje arbitraže sa zahtjevom za vraćanje koncesije ili isplatu 102 miliona eura. O čemu se ovdje radi? ‘Kermas energija’ iz Zagreba je većinski vlasnik ‘Eol Prvi’ iz Nevesinja kojem je Vlada Republike Srpske dodijelila 2012. godine koncesiju za izgradnju i korištenje vjetroparka Trusina. Projekt nikada nije započet jer ‘Kermasa energija’ nikada nije dostavila bankarsku garanciju, pravdajući to činjenicom da su u međuvremenu ukinuti podsticaji za proizvodnju struje. Kako garancije nije bilo, Vlada je 2019. raskinula ugovor o koncesiji. ‘Kermasov’ pravni zastupnik tvrdi da je garancija izostala jer je Regulatorna komisija za energetiku RS odbijala njihove zahtjeve za poticaj bez pravnog osnova, navodi Pandurević.
Ona je navela i kako je u ovom postupku RS s jednim od najbogatijih Hrvata, Dankom Končarom, koji stoji iza ‘Kermas energije’ koja je osnovana 2012. godine.
-I računi ove firme su često u blokadi, nema zaposlenih, a 2023. godine zatraženi je i otvaranje predstečajnog postupka što je sud odbio. ‘Elektrogospodarstvo Slovenije’ pokrenulo je dva arbitražna spora zbog svojih predratnih ulaganja u RiTE Ugljevik. Prvu arbitražu su dobili u Beogradu, protiv RS koja Slovencima treba da isplati 372 miliona KM (245 miliona plus 127 miliona za neisporučenu struju). U izvještaju Pravobraniteljstva BiH stoji tek jedna rečenica, a to je da se u Washingtonu vodi drugi arbitražni postupak protiv BiH u kojem Slovenci traže 695.175.000 eura. Po ugledu na Slovence, ‘Hrvatska elektroprivreda’ uputila je zahtjev za mirno rješenje spora u vezi sa ulaganjem u RiTE Gacko u kojem traže da im se isplati 100 miliona eura s pripadajućim kamatama!, zaključila je Pandurević.
Afera tuzlanski GIKIL
Ali, tu zasigurno nije i kraj jer BiH strepi i od posljedica još nekoliko sličnih međunarodnih presuda „teških“ više od dvije milijarde KM. Među prvih „top 5“ kompleksnih postupaka od kojih su čak četiri u RS-u i iznose nevjerojatnih 2,2 milijarde KM, u Federaciji BiH je, za sada, jedan, „ali vrijedan“ – GIKIL gdje je tužbeni iznos britansko-indijskog vlasnika 400 miliona dolara, a gdje je druga strana vlada Tuzlanskog kantona. Kraj spora očekuje se sljedeće godine.
Podsjetimo kako je u maju 2023. Vijeće ministara BiH pozvalo Vladu FBiH kao i Vladu Tuzlanskog kantona (TK) na žurno djelovanje zbog arbitražnog postupka koji je protiv BiH pokrenula obitelj Mittal kao većinski vlasnik i investitor u Global Ispat Koksnu Industriju d.o.o. Lukavac (GIKIL). O ovoj aferi pisao je Dnevni list u nekoliko navrata.
Afera i arbitraža GIKIL, i kriminalne radnje oko ovog projekta inozemnog indijsko-britanskog ulagača i poduzetnika i lokalnog ulagača Tuzlanske županije, završava sljedeće godine i biti će još jedan ozbiljan državni problem.
Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. januara 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže. Nije preciziran iznos odštete, ali je u odgovoru medijima oko iste navedeno da će iznos najvjerovatnije biti nekoliko stotina miliona dolara.
Naime, podsjetimo da su Vlada FBiH iz prošlog saziva i TK odbili zaključiti prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obvezama, koji je pripremilo Pravobraniteljstvo BiH. Međutim zašto TŽ? Zbog činjenice da je GIKIL nastao kao zajednički projekt-tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtke u stečaju i u većinskom vlasništvu Vlade TK (67%) u zajedničkom projektu.
GIKIL je nastao kao zajednički projekt ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i KHK, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade TŽ (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.
Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 miliona KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva, te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.
U tužbi obitelji Mittal navodi se kako TK tokom 2015., paralelno s otpočinjanjem nastojanja za isključenje GSHL-a iz GIKIL-a, počinje s kaznenim progonom ovog indijskog investitora.
Mittala „olakšali“ za 12,5 miliona eura i pustili
Naime, Tužilaštvo TK, tužitelj Ćazim Serhatliić je u julu 2019. pokrenuo kaznenu istragu protiv Pramoda Mittala, predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, zbog navodnog organiziranog kriminala, produženih radnji zloupotrebe položaja ili službenih ovlasti, te zloupotreba ovlasti u komercijalnoj djelatnosti. Kanotnalni sud TK-a je po osnovu ove istrage, donio rješenje o pritvoru Pramoda Mittala, a već 23. jula 2019., osumnjičenog Mittala su uhiapsili, ispitali i pritvorili zbog navodnog „organiziranja zločinačkog pothvata“. Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici potom su mogli napustiti BiH, ali tek nakon uplate jamčevine od 12,5 miliona eura – 1,5 milion eura za kauciju za Mittala, Rajiba Dasa i Paramesha Bhattacharyya te 11 milijuna eura depozita.
Indijski milijarder Pramd Mittal s prebivalištem u Londonu tvrdi kako se u BiH protiv njega vodi montirani kazneni postupak s ciljem oduzimanja tvrtke GIKIL d.o.o. Lukavac, te izbjegavanja plaćanja ikakvih odšteta od nadležnih, a kako on smatra, zbog ispravljanja nedjela počinjenih protiv njega i njegove obitelji kao stranih investitora. Ali, problem koji je uradilo vodstvo TŽ-a dolazi na naplatu državi BiH.
Afera u postanku: „Kupreški škver“
Nova afera u postanku, koja je zanemarivana godinama, je u slučaju, kolokvijalno poznatom kao ‘Kupreški škver’ – nevjerojatnom projektu izgradnje vjetroelektrana na Kupresu, vrijednom pola milijarde eura koji je proglašen javnim interesom HBŽ-a i BiH, kada se suvremeni svijet okreće zelenoj agendi, dekarbonizaciji, zaštiti od onečišćenja okoliša i proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Tim više što je BiH, sukladno pristupanju EU, preuzela obveze na vezano za NECP, Plan za energiju i klimu, koju država mora izvršiti sukladno europskoj energetskoj politici.
No, ovaj projekt je blokiran zbog bizarnih i, kako tvrdi oštećeni bh gospodarstvenik, nezakonitih odluka mostarskog Općinskog suda. Kako Dnevni list doznaje, zbog činjenice da je jedan od aktera i tvrtka iz iz Hrvatske, počinje velika međunarodna istraga u našoj zemlji susjedi zbog sumnji u kriminal i korupciju „teške“ stotine milijuna eura, a o svemu je upoznata i međunarodna zajednica.
(TBT)
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
