Jedan glas „protiv“ Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine tokom 57. sjednice Savjeta ministara održane 31. jula prošle godine do sada nas je koštao više od 4 miliona KM.
Naime, odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH je obavezana da slovenačkoj firmi “Viaduct” isplati 110 miliona KM odštete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.
Ugovor o dodjeli koncesije sa „HES Vrbas“, koje je u vlasništvu „Viaducta“ potpisan je 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“ koja je onemogućila izgradnju HE „Krupa“. Na čelu Vlade RS u tom trenutku je bio Milorad Dodik.
Bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić rekao je da je tužba stigla 2016. godine, kada je on bio pravobranilac BiH, i upozoravao da će ovaj slučaj biti izgubljen.
– Slovenci su bili zainteresovani da se plati milion evra i da povuku tužbu i to bi se završilo. Međutim, ni to nije Vlada odobrila, tada je vodila Željka Cvijanović – naglasio je Mandić.
Istakao je da je isključen iz tog postupka, a 2017. godine je sklopljen Ugovor između Savjeta ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom i Vlade Republike Srpske koju je u tom trenutku vodila Željka Cvijanović po kojem Republika Srpska preuzima obaveze plaćanja.
Konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH obavezana da “Viaductu” isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. BiH je taj spor izgubila još 2022. godine, a odluka je pravosnažna.
– Na dan našeg prvog obraćanja Savjeta ministara BiH 8. maja 2024. godine, potraživanje je iznosilo 52.858.813,59 evra, gotovo za 3 milona evra manje u odnosu na 1. mart ove godine – rekao je pravni zastupnik slovenačkog preduzeća „Viaduct“ Predrag Baroš.
Prema njegovim riječima, prošle godine Savjet ministara je razmatrao prijedlog Pravobranilaštva za rješenje ovog pitanja 31. jula 2024. godine, kada je u prvom krugu glasanja bilo 6 glasova „za“ i jedan „protiv“. Protiv je glasao ministar Staša Košarac.
U drugom krugu glasanja protiv su bili ministri iz reda srpskog naroda Staša Košarac, Srđan Amidžić, Nenad Nešić, te i Ognjen Janjić, kao zamjenik ministra Edina Forte.
– Ovaj prijedlog je bio u potpunosti korektan i racionalno je predložen rok od 15 dana za postupanje Vlade Republike Srpske, iz razloga što je Vlada Republike Srpske zaključila sa Savjetom ministara sporazum iz 2017. godine, o kojem se puno pisalo, a u slučaju nepostupanja da se zaduži Ministarstvo finansija i trezora BiH za plaćanje presude, a sve u cilju izbjegavanja nastupanja daljnjih štetnih posljedica – rekao je Baroš.
Na dan održavanja 57. sjednice Savjeta ministara, kada nije usvojen Prijedlog Pravobranilaštva BiH, potraživanje je iznosilo 53.629.943,31 evra, oko 2.225.000 evra manje u odnosu na 1. mart.
Osim toga od 18. aprila 2022. godine dug je sa 46,6 miliona evra povećan na 55,8 miliona koliko je iznosio 1. marta.
On je pojasnio da trenutno Savjet ministara očekuje stav i prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH koji treba da dostave u roku od 15 dana od 27. marta.
– U cilju postizanja sporazuma svoje potraživanje smo stopirali na datum 1. mart, ali pod uslovom da sporazum bude zaključen do 31. marta. Sporazum nije zaključen, tako da postoji dalja mogućnost da se kamata obračunava, sve zavisi od prijedloga Ministarstva finansija. Ukoliko bi to bio neki korektan prijedlog sa kratkim rokovima postupanja, niko ne bi gledao da li je to potraživanje zaključno sa 1. martom, ukoliko se to izmiri na adekvatan način u prihvatljivim rokovima – rekao je Baroš.
Naglasio je ukoliko budu dostavili prijedlog izmirenja koji nije prihatljiv kamata i dalje svakodnevno teče.
Prema riječima Baroša dnevna kamata je 9.570 evra (oko 18.600 KM) dok ne bude izmiren dug.
– Godišnja kamata koja se obračunava u predmetu je iznad 20 odsto, ona po presudi inicijalno iznosi 7,1 odsto ali složeni način obračuna, što znači da se kamata dodaje na glavnicu na koju se opet obračunava kamata i tako u krug. S obzirom na iznos glavnice koji je dosuđen Presudom i iznos godišnje kamate od oko 7.000.000 KM, evidentno je da kamata na godišnjem nivou prelazi 20 odsto – istakao je Baroš.
Staša Košarac i Srđan Amidžić nisu se javljali na naše telefonske pozive.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
