Po ugledu na Dodika i Nikšićeva vlast uvodi tešku cenzuru za novinare

Predložene izmjene Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koje je Vlada FBiH 12. decembra prošle godine uputila u parlamentarnu proceduru, predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i istraživačko novinarstvo. Nove odredbe predviđaju strogu cenzuru objavljivanja spisa, fotografija i drugih materijala od javnog značaja.

Ova totalitarna mjera direktno pogađa novinare koji objavljuju akte, dokumente ili informacije vezane za političare, istrage i druge važne društvene teme.

Da “iver ne pada daleko od klade” dokazuje činjenica da je sporna odredba gotovo identična odredbi iz Krivičnog zakona Republike Srpske, s tim da su kazne u FBiH predložene čak i strožije.

Posebno sporan je novi član 193a koji propisuje:

“Ko, neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi, koja je prikazana na portretu, fotografiji, filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.”

Ovakva zakonska rješenja ne samo da otvaraju vrata ozbiljnom ograničavanju medijskih sloboda, već predstavljaju i direktan pokušaj političke kontrole nad informacijama koje dolaze u javnost. Umjesto da se vlast suoči s kritikama i odgovornošću, poseže za zakonodavnim mehanizmima kako bi ušutkala novinare i istraživače.

Sloboda medija ključna je za očuvanje demokratije i javne kontrole nad političarima. Kada vlast postane ta koja odlučuje šta građani smiju znati, ulazimo u opasan teren autoritarizma, gdje je istina žrtva političke cenzure.