Ne libe se ničega: Zastrašivanje radnika, zamjena teza i obrnuta psihologija kao sredstva za blokiranje ekonomske pravde
U posljednjim danima, Federacija BiH postala je poprište intenzivnog psihološkog rata kojeg vode poslodavci u saradnji sa raznim stručnjacima i medijima. Cilj ove kampanje nije samo ekonomskog, već i psihološkog karaktera – zastrašiti radnike i građane, obrnuti njihove stavove prema povećanju minimalne plate i, uz pomoć manipulacija, zamjene teza i bezočnih laži, ubijediti ih da bi povećanje njihove plate zapravo bilo na štetu samih radnika.
Taktike zastrašivanja:
Kampanja je započela otvaranjem pitanja o uticaju povećanja minimalne plate na privredu, uz sveprisutne izjave poslodavaca koji tvrde da će povećanje “ugroziti radna mesta” i “potopiti mala preduzeća”. No, ispod tih parola krije se osnovni cilj: stvoriti strah među radnicima i građanima, natjerati ih da vjeruju da bi povećanje minimalne plate moglo izazvati lančanu reakciju poskupljenja i povećanja nezaposlenosti. Za to su angažovani stranački i potkupljivi mediji koji svakodnevno iznose statistike i tvrdnje o katastrofalnim posljedicama takvih zakonskih promena.
Manipulacija i obrnuta psihologija:
Iako su ti argumenti duboko problematični i jednostrani, poslodavci u svom pristupu koriste obrnuti psihološki trik – pokušavaju prikazati radnike kao “previše zaštićene” i “previše privilegovane”. Ovakvim pristupom pokušavaju smanjiti empatiju prema radnicima, tvrdeći da su oni koji se protive povećanju minimalne plate zapravo “zastupnici interesa građana” i da bi, na duže staze, radnici koji traže veću platu zapravo ugrozili čitav sistem.
Zavisni mediji, koji služe kao megafon za ove stavove, dodatno pojačavaju ovu obrnutu logiku. Ispod površine, poruka koju šalju poslodavci i njihovi medijski partneri jeste da povećanje minimalne plate nije samo “nepraktično” već i “nepoželjno”, jer će dugoročno dovesti do stagnacije na tržištu rada, smanjenja broja radnih mjesta i smanjenja konkurentnosti privrede.
Zamjena teza i bezočne laži:
Jedna od ključnih manipulacija koja se koristi u ovoj psihološkoj igri jeste zamjena teza – dok se fokus stavlja na ekonomske “rizike” povećanja plata, zapravo se potpuno zanemaruje osnovni problem: činjenica da radnici u Federaciji BiH nisu dovoljno plaćeni za svoj rad. Povećanje minimalne plate nije nikakav luksuz, već osnovna ljudska potreba koja omogućava radnicima da dostojanstveno žive od svog rada. Zamišljanje da bi povećanje plata imalo negativan uticaj na radna mjesta je opasna iluzija, jer, u stvarnosti, kada radnici dobiju više, oni troše više, što direktno utiče na ekonomski rast.
Međutim, u medijima se provode kampanje u kojima se tvrdi da bi povećanje plata “natjeralo poslodavce da otpuste radnike”, “smanjilo konkurentnost tržišta” ili čak “doprinijelo inflaciji”.
Takve tvrdnje nisu ništa drugo do bezočne laži koje nemaju osnovu u realnoj ekonomskoj analizi, već su dio šireg plana strategije zastrašivanja.
Zaključak:
U ovom trenutku, bitka se ne vodi samo u zakonodavnom tijelu ili na ekonomskom planu, već i u sferi psihološkog uticaja. Poslodavci koji se protive povećanju minimalne plate vode pravu medijsku i psihološku kampanju koja uključuje manipulaciju činjenicama, širenje straha i smanjenje vrednosti radnika u očima šire javnosti.
Građani i radnici moraju biti svjesni da je ovo borba u kojoj ne bi smjeli da nasjednu na manipulacije, već da traže pravednu valorizaciju svog rada i dostojanstven život.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
