Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, iako predstavlja najbrojniju vjersku zajednicu u državi, još uvijek nije potpisala ugovor sa državom, što otvara brojna pitanja o ravnopravnosti i odnosu vlasti prema vjerskim zajednicama.
Problem političkog konsenzusa
Islamska zajednica u BiH godinama čeka odobrenje Predsjedništva BiH na konačno parafiranje sporazuma sa državom Bosnom i Hercegovinom. Zakon o slobodi vjere iz 2004. godine predvidio je mogućnost potpisivanja ugovora između države i vjerskih zajednica, ali Islamska zajednica i dalje čeka. Dok su Katolička crkva i Srpska pravoslavna crkva već zaključile takve ugovore, političke nesuglasice i administrativne prepreke otežavaju proces za Islamsku zajednicu.
A sve je počelo još 2011. godine kada je Vijeće ministara BiH donijelo zaključak i zadužilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da sačini Prijedlog osnova za vođenje pregovora s Islamskom zajednicom. Taj ugovor je nakon usaglašavanja na nivou ekspertskih timova 2015. godine jednoglasno usvojen na Vijeću ministara i proslijeđen Predsjedništvu BiH na odobravanje. Međutim, od tada počinje problem.
Određene zamjerke na razmatranje sporazuma prema imali su tada i Mladen Ivanić i Dragan Čović, koji su glasali protiv prijedloga Bakira Izetbegovića da na dnevnom redu sjednice bude razmatrano to pitanje.
U međuvremenu, od 2015. godine do danas bilo je određenih razgovora o modifikovanju nekih detalja, ali od toga ništa zvanično nije usvojeno. Bakir Izetbegović je kao član Predsjedništva tada dvojici kolega predložio da se potpiše tekst sporazuma koji im je upućen iz Vijeća ministara, što se nije desilo. Ovo pitanje, kako su nam potvrdili Komšić i Džaferović, pokušali su riješiti u svom mandatu, ali je sve blokirao srpski član Predsjedništva Milorad Dodik.
Mišljenja građana
Adem H., građanin Sarajeva: „To što Islamska zajednica nema ugovor s državom je nepravedno. Muslimani čine većinu u ovoj zemlji i zaslužuju jednak tretman.“
Ivana M., studentica iz Mostara: „Ako su druge vjerske zajednice potpisale ugovore, Islamska zajednica bi trebala imati ista prava. Vjera treba ujedinjavati, a ne razdvajati.“
Pogledi političara
Safet Softić, političar: „Problem nije u zakonima, već u političkoj volji. Islamska zajednica već godinama čeka na red, ali politički akteri često odlažu ovaj proces zbog straha od reakcija određenih grupa.“
Zašto Islamska zajednica nije u sistemu PDV-a?
Islamska zajednica, kao i druge vjerske zajednice u BiH, izuzeta je iz sistema PDV-a jer se smatra neprofitnom organizacijom. Prema Zakonu o PDV-u, organizacije koje djeluju u svrhu vjerskih, humanitarnih, obrazovnih i kulturnih potreba uživaju porezne olakšice. Aktivnosti poput vjerskih obreda, rada medresa, izdavanja vjerske literature i pružanja humanitarne pomoći nisu usmjerene na ostvarivanje profita, već na društveni doprinos.
Enes K., ekonomista iz Zenice: „Oslobađanje od PDV-a za vjerske zajednice je logično, jer su njihovi prihodi usmjereni na opće dobro, a ne na komercijalne ciljeve.“
Neriješena pravna pitanja: Posebno upravljanje vakufskom imovinom i status obrazovnih institucija Islamske zajednice.
Političke razlike: Nedostatak konsenzusa među liderima na državnom nivou.
Percepcija diskriminacije: Postoji osjećaj da Islamska zajednica nije tretirana na isti način kao druge vjerske zajednice.
Zaključak
Iz Islamske zajednice poručuju da bi ugovor omogućio bolju regulaciju odnosa sa državom i osigurao prava muslimana u BiH.
„Nadam se da će doći do dogovora i da će država pokazati jednaku brigu prema svim vjerskim zajednicama,“ zaključuje Mustafa ef. Cerić, bivši reis-ul-ulema. Građani i stručnjaci se slažu.
Balkan X portal
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
