Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, Kenan Magoda, nedavno je u vrlo otvorenom intervjuu kazao da “četiri institucije kulture Bosne i Hercegovine imaju problem vječitih direktora, što ugrožava njihov rad i opstanak.
Nazvao ih je “lošim menadžerima”.
Pored Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, koja je prethodnih dana bila u žiži interesovanja zbog najavljenog zatvaranja, to su Umjetnička galerija BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH i Kinoteka BiH. Zbog neriješenog pravnog statusa, ove institucije nemaju upravne i nadzorne odbore, i faktički direktore niko ne može razriješiti dužnosti, radili oni svoj posao dobro ili ne, osim ako oni sami ne odluče da odu. Specifično za sve pomenute institucije jeste da su direktori na pozicijama već dvije decenije i a došli su u godine kada je vrijeme za penziju. Protiv direktora Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Ismeta Ovčine uposlenici su i štrajkovali. Žalili su se “da trpe dugogodišnji mobing”, kao i da je “Rješenje za njegovo penzionisanje spremno, ali da ne može stupiti na snagu jer je direktor otuđio pečat”.
I protiv Sakiba Pleha, direktora Biblioteke za slijepa i slabovidna lica, pobunili su se uposlenici koji su u javnost izašli sa saopćenjem “da trpe mobing”.
Pleh je čak i presuđen da je na poziciji direktora sa lažnom diplomom pravnika, međutim, to nije donijelo nikakve promjene, još uvijek je na poziciji direktora.
Čak je pregazio “obećanje da će otići u penziju”, koje je dao ministru Magodi.
– Doveo sam ga do svršenog čina, obećao pred kamerama i slagao. I šta sada da ja tu radim? Mogu samo reći da je čovjek lažov, koji je presuđen. Čuva te ljude kao taoce – pojasnio je Magoda.
Ministar Magoda je ispunio svoj dio obećanja – Biblioteka za slijepa i slabovidna lica pod okriljem je Zakona o privremenom sufinansiranju institucija kulture i obrazovanja, čiji je osnivač Bosna i Hercegovina.
Zakonom je dakle definisano da će Ministarstvo, na čijem čelu je Magoda, pored Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH sufinansirati Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Umjetničku galeriju BiH, Kinoteku Bosne i Hercegovine, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.
To znači redovne plaće i za direktore i uposlenike.
Naravno da je u interesu javnosti da institucije kulture od državnog značaja funkcionišu, da uposlenici imaju redovne plaće kako bi se što bolje brinuli o nacionalnom blagu, no, postavlja se i pitanje šta je to toliko dugo zadržavalo direktore na pozicijama dok smo ih uglavnom slušali kako kukaju?
Odgovor je – plaća veća i od 3.000 KM. Prema podacima do kojih je došao Faktor iz pouzdanih izvora, primjera radi, direktorica Kinoteke BiH Devleta Filipović u januaru je imala neto plaću veću od 3.000 KM. I Sakibu Plehu, direktoru Biblioteke za slijepa i slabovidna lica plaća sa dodacima iznosi također oko 3.000 KM.
Poređenja radi, direktorici Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, Šejli Šehabović, plaća sa svim doprinosima ne prelazi 1.500 KM.
